Pronađeni otimači LGBT zastave na Osmomartovskom maršu u Banjaluci
Identifikovana su četiri maloljetnika koji su otuđili LGBT zastavu duginih boja i vrijeđali učesnike Osmomartovskog marša, održanog na Međunarodni dan žena u Banjaluci.
To je saopšteno iz Policijske uprave (PU) Banjaluka u ponedjeljak, 20. marta.
"Sve mjere i radnje preduzete su pod nadzorom tužioca za maloljetnike Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku", stoji u saopštenju PU Banjaluka.
Ističe se i da je, u skladu sa nalogom postupajućeg tužioca, 17. marta Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka dostavljen Izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama.
Šta se dogodilo tokom Osmomartovskog marša?
Tokom marša 8. marta, jedna učesnica je odgurnuta, a druga je zadobila udarac, pri čemu im je nekoliko napadača iz ruke otelo LGBT zastavu duginih boja.
Učesnici Osmomartovskog marša naveli su kako smatraju da se radi o politički motivisanom napadu.
Istakli su kako se i prije okupljanja učesnika marša u blizini okupila grupa mladića, koja je uzimala kamenje, ali su odustali od napada i otišli, nakon što su shvatili da ih redari snimaju svo vrijeme.
Učesnici ovogodišnjeg 12. po redu Osmomartovskog marša su šetali od zgrade Narodnog pozorišta bh. entiteta Republike Srpske do Trga Krajine, sa porukom "Nismo jeftina radna snaga".
Na ovaj način su poručili vlastima da žele dosljedno poštivanje Zakona o radu, Zakona o zabrani diskriminacije te Zakona o ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, koji ženama garantuje jednak društveni položaj i ravnopravnost u radu.
Marš uvod u napad huligana na LGBT aktiviste
Deset dana kasnije, 18. marta naveče, troje aktivista iz Organizacionog odbora "Bh. povorke ponosa" povrijeđeno je u napadu huligana u Banjaluci ispred prostorija organizacije "Transparency International BiH".
Napadi su povezani sa događajem u organizaciji "Bh. povorke ponosa", koji je trebalo da se održi istog dana u Banjaluci, ali ga je policija zabranila, jer su procijenili "da postoji realna mogućnost da može doći do većeg ugrožavanja ljudi i imovine".
Iz PU Banjaluka tada je saopšteno kako je "više nepoznatih osoba fizički i verbalno napalo grupu građana" koja se samoinicijativno okupila, te da rasvjetljavaju krivično djelo "Nasilničko ponašanje".
Iz 'Bh. povorke ponosa' najavili su tužbe protiv Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i Draška Stavivukovića, gradonačelnika Banjaluke, "zbog huškanja i davanja zelenog svjetla nasilnicima da izađu na ulicu".
Iz te organizacije ističu kako je "organizovani napad" na LGBT populaciju u Banjaluci počeo upravo 8. marta.
Nakon napada na aktiviste i novinare reagovali su iz Kancelarije visokog predstavnika i Ambasade SAD-a u BiH i poručili da vlasti RS-a trebaju privesti odgovorna za napad.
Milorad Dodik, predsjednik RS, je saopštio 19. marta kako "Banjaluka nije grad koji može da razumije i prihvati takvu vrstu organizovanja".
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke je poručio kako su "naše politike tradicionalne, ali i patrijahalne", te da ne vidi ništa sporno u tome da Republika Srpska zauzme zvaničan stav u vezi događaja.
Na nivou BiH, postoji Zakon o zabrani diskriminacije, koji propisuje da osobe ne smiju biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Prema Krivičnom zakoniku RS, krivično djelo iz mržnje je, između ostalog, ono učinjeno zbog seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.