Bh. povorka ponosa podnosi krivične prijave protiv Dodika i Stanivukovića

"Imamo svjedoke da je policajac rekao da nas ne može zaštititi, istjerao vani i isporučio nasilnicima", poručila je Lejla Huremović iz "Bh. povorke ponosa".

"Treba uključiti i instituciju ombudsmena, te podnijeti krivične prijave protiv Milorada Dodika (predsjednik Republike Srpske) i Draška Stanivukovića (gradonačelnik Banjaluke) zbog huškanja i davanja zelenog svjetla nasilnicima da izađu na ulicu", dodala je Huremović u Sarajevu 20. marta.

Naime, prije dva dana su nepoznate maskirane osobe fizički napale aktiviste i novinare u Banjaluci, pri čemu je nekoliko osoba povrijeđeno, rekli su tada očevici za Radio Slobodna Evropa.

Milorad Dodik, predsjednik RS, na konferenciji za novinare 16. marta je poručio da očekuje da će nadležni organi RS onemogućiti bilo kakvo održavanje manifestacije posvećene LGBT pravima u otvorenim ili zatvorenim prostorima.

Tada je rekao da "oni uznemiravaju druge", te da je on protiv toga.

Huremović je kazala da su "svjesni rizika kojem su izloženi LGBT osobe u Banjaluci i Republici Srpskoj".

"Organizovani napad krenuo je 8. marta. Od tog trenutka primili smo stotine prijetnji na društvenim mrežama. Sve smo dokumentovali i prijavili policiji, te napravili krivičnu prijavu. Policija i tužilaštvo imaju imena i prezimena ljudi koji su prijetili i koje trebaju uhapsiti. To je prethodilo napadu", kazala je Huremović.

Predstavnici "Bh. povorke ponosa" izjavili su u ponedjeljak kako policija nije intervenisala prilikom incidenta u Banjaluci.

"Policija je mirno stajala sa strane. Rečeno nam je da nas ne mogu zaštititi i da napustimo Banjaluku", rekla je Dina Bajraktarević, članica Organizacionog odbora "Bh. povorke ponosa".

Prema njenim riječima, "LGBT zajednica u Banjaluci je u velikom strahu, jer su političari i policija dali zeleno svjetlo da nas hiligani napadaju".

"LGBT zajednica sastavni je dio svakog društva. Strah ih je da vode autentičan život, jer se pokazalo da su izloženi i da im se stavlja meta na čelo", poručila je Bajraktarević.

Nakon napada na aktiviste i novinare reagovali su iz Ureda visokog predstavnika i Ambasade SAD-a u BiH i poručili da vlasti RS-a trebaju privesti odgovorna za napad.

Iz Policije u Banjaluci su u 18. marta naveli da je Policijskoj upravi oko 18.45 prijavljeno narušavanje javnog reda i mira u Krfskoj ulici, te da rasvjetljavaju krivično djelo "nasilničko ponašanje".

Naveli su "da je više nepoznatih osoba fizički i verbalno napalo grupu građana koja se samoinicijativno okupila".

Dodali su da je o svemu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Šta su rekli Dodik i Stanivuković nakog incidenta?

Milorad Dodik, predsjednik RS, je saopštio 19. marta kako "Banjaluka nije grad koji može da razumije i prihvati takvu vrstu organizovanja".

On je dodao da su "oni već bili upozoreni kako nije bezbjedno da se okupe, ali su to ipak uradili".

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke je poručio da ne vidi ništa sporno u tome da Republika Srpska zauzme zvaničan stav u vezi događaja u Banjaluci.

"Naše politike možda jesu tradicionalne, ali su i patrijarhalne, kao i društveno odgovorne i ne vidim zašto mi kao Republika Srpska nemamo pravo da zauzmemo svoj zvaničan stav, pogotovo o ovakvim pitanjima", saopštio je Stanivuković, dodajući da "Sarajevo ima drugačije vrste vrijednosti".

Šta kaže Zakon?

Na nivou BiH, postoji Zakon o zabrani diskriminacije, koji propisuje da osobe ne smiju biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Prema Krivičnom zakoniku RS, krivično djelo iz mržnje je, između ostalog, ono učinjeno zbog seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

"Ko na osnovu razlike u seksualnom opredjeljenju ili rodnom identitetu uskrati ili ograniči slobodu ili pravo utvrđeno Ustavom, zakonom ili međunarodnim ugovorom – kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine", navodi se u zakonu.

Ista kazna čeka osobu koja proganja one koji se zalažu za ravnopravnost ljudi.

U slučaju da to učini službeno lice, zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, predviđene su oštrije kazne, od šest mjeseci do pet godina zatvora.