DEMOGRAF NA SKUPU MINISTARSTVA, GRADA ĐAKOVA I KATOLIČKOG BOGOSLOVNOG FAKULTETA: Uzroke demografskih problema Slavonije treba tražiti prije 200 godina

Demograf s Instituta "Ivo Pilar" u Vukovaru Dražen Živić rekao je u utorak u Đakovu kako je u Slavoniji, po podacima iz 2017., na 100 umrlih bilo 60 rođenih, da je od 2011. do 2017. taj dio Hrvatske izgubio 105.000 stanovnika, a za očekivati je kako će do polovice stoljeća imati više od trećine starijih od 64 godine, a udio mladih past će na 10 do 15 posto.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u partnerstvu s Gradom Đakovom organiziralo je danas na đakovačkome Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) konferenciju "Doprinos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave demografskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema". Prva je to u nizu konferencija o demografskoj obnovi zemlje na kojoj su govorili demografi, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici spomenutog ministarstva i drugi.

U ime đakovačkoga KBF-a dekan Vladimir Dugalić tu je temu ocijenio vrlo važnom, a demografsko stanje u istočnoj Hrvatskoj alarmantnim. Istaknuo je da Crkva u revitalizacijskim tokovima može znatno pridonijeti duhovnom dimenzijom.

Zamjenik osječko-baranjskog župana Petar Lagator je rekao kako se u Osječko-baranjskoj županiji proces iseljavanja polako zaustavlja, i to u trenutku kada se u njoj događaju neki pozitivni trendovi, ali i oni negativni, poput smanjenja djece za upis u škole i sl.

Demograf Živić je rekao kako su uzroci demografskih problema Slavonije od prije 150 pa i 200 godina, no statistički se mogu registrirati unazad pola stoljeća.

"Slavonija je regija s trenutačno najnepovoljnijim demografskim kretanjima u zemlji - od obećane zemlje došla je do izrazite i duboke depopulacije i dubokoga demografskog starenja. Ratna stradanja i razaranja te iseljavanje točka su na 'i' tih procesa.  Prvo razdoblje smanjenja broja stanovnika Slavonija ima 1971. i 1981. Već se tada upozoravalo na loš demografski put kojim ovaj prostor ide, a u okvirima Jugoslavije na to se nije moglo utjecati", rekao je demogaf Živić, podsjećajući da bivša država, naime, nije vodila suvremenu demografsku politiku.

Prirodni gubitak Živić je ilustrirao podatkom iz 2017., a to su zadnji službeni podatci Državnog zavoda za statistiku. "Tada je u toj regiji na 100 umrlih bilo 60 novorođenih, a od 2011. do 2017. istočna Hrvatska izgubila je 105.000 stanovnika, s 805.000 pala je na 700.000", rekao je, ističući da je tu i proces demografskog starenja pa se može očekivati da će do polovice stoljeća taj dio Hrvatske imati više od trećine starijih od 64 godine i da će udio mladih pasti na 10 do 15 posto.

"Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nije to samo nazivom, nego i suštinski - demografija je ovoj Vladi u centru pozornosti", ocijenio je pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak.

Dodao je da je demografska situacija u Slavoniji u odnosu prema prosjeku Hrvatske nešto lošija.

"No, veliki potencijal vidimo u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem; projekti koji se ugovaraju ovih dana premašili su 10 milijarda kuna, čime se stvaraju bitni preduvjeti za ostanak, ali i povratak mladih u Slavoniju. Mjere su to poput gradnje 500 dječjih vrtića, značajnog povećanja rodiljnih naknada, doplatka za djecu, rasta prosječne plaće i dr. Optimisti smo - svih 20 županija i svi gradovi te gotovo sve općine, osim njih šest, provode demografske mjere", rekao je Bošnjak, a đakovački gradonačelnik Marin Mandarić izrazio je želju da taj niz konferencija, kako je rekao, rezultira pravim katalogom demografskih mjera na svim razinama.