RADNI TJEDAN MOĆI ĆE SE SKRATITI NA POLA Država će isplaćivati punu plaću za sate koji nisu odrađeni, ali najviše 4000 kuna po radniku
Predstavnici Ministarstva rada predstavili su jučer socijalnim partnerima na sastanku stručne skupine mjeru skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.
Ta bi se mjera, a ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, a glavni uvjet bi bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani.
Drugi sektori
Kako smo neslužbeno doznali, sindikati i poslodavci na sastanku su predložili da se te mjera odnosi i na druge sektore, ali i da se kriteriji prošire na to koliko je zbog pada narudžbi pao broj radnih sati u mjesecu. To bi značilo i da se ta mjera ne mora odnositi na jedan poseban dan, na primjer na neradni petak, nego da radnik može skraćeno raditi tijekom nekoliko dana, po četiri, pet ili šest sati na dan. Navodno su predstavnici Ministarstva rada bili otvoreni za takve prijedloge, uz napomenu da će sve ovisiti o dostupnim kreditnim sredstvima iz posebnog programa Europske unije (SURE) namijenjenog baš za takvu mjeru, kao i hrvatskim proračunskim kapacitetima. Kako nam je rečeno, sindikati, poslodavci i ostali članovi radne skupine svoja će službena stajališta dostaviti Ministarstvu najkasnije do utorka, a potom će se održati novi sastanak te bi nova mjera trebala biti formalizirana do kraja idućeg tjedna. Prema početnom prijedlogu Ministarstva, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika iz sektora prerađivačke industrije, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za jedan mjesec. Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose.
Pad prihoda
Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine, s tim da bi se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu.
Jednako tako, poslodavci trebaju dokazati tromjesečni kumulativni pad prihoda od najmanje 20 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, i to na temelju podnesenih obrazaca PDV-a Poreznoj upravi. Pod tromjesečjem se misli na zbroj zadnja tri mjeseca koja prethode mjesecu predaje zahtjeva. Uz to, poslodavci koji su imali pad prihoda manji od 20 posto u prethodnom tromjesečju u odnosu na prošlu godinu, ali iz razloga nemogućnosti ugovaranja novih poslova u mjesecu koji slijedi očekuju pad prihoda veći od 30 posto u odnosu na prethodni kvartal, mogu ostvariti potporu u sljedećem mjesecu za mjesec u kojem je zabilježen pad prihoda od 30 posto.
Jednako kao i za prethodne mjere, poslodavac koji je tražio potporu bit će u obvezi vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore za vrijeme trajanja potpore do 31. prosinca 2021. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja. Isto će se dogoditi ako poslodavac vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima Uprave ili direktorima. Kazna će poslodavce stići i ako menadžerima isplate bonus za postignute rezultate, nagradu za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa.
Dokaz o padu prihoda
Sukladno prijedlogu Ministarstva, poslodavac će o skraćenom radnom vremenu morati provesti savjetovanje na način propisan člankom 150. Zakona o radu, a ako nema utemeljeno Radničko vijeće, morat će o njoj obavijestiti sindikate koji djeluju kod njega. Sindikati, međutim, traže da te odredbe uđu u kolektivni ugovor u onim tvrtkama gdje je potpisan. Poduzetnici će morati osigurati dokaz o padu poslovne aktivnosti i raspored skraćenog radnog vremena radnika za koje traži potporu i to tako što će svakog tekućeg tjedna korištenja mjera za sljedeći tjedan dostaviti Zavodu, elektroničkim putem, raspored radnog vremena radnika koji ne koriste potporu za skraćivanje radnog vremena, lokaciju rada, početak rada radnika, odnosno za preostale radnike vrijeme korištenja potpore za skraćivanje radnog vremena. U cilju što veće kontrole te mjere, istekom mjeseca, a prije obračuna plaće, poslodavac će dostaviti Zavodu Evidenciju o radnom vremenu, koju će potpisati radnik za kojeg je korištena mjera i odgovorna osoba kod poslodavca uz prihvaćanje materijalne i kaznene odgovornosti za sve potpisnike o točnosti iskazane evidencije sati provedenih u radu, odnosno vremenu provedenom u korištenju skraćenog rada. Nadalje, poslodavac će nakon prestanka korištenja potpore biti dužan zadržati radnike koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme u razdoblju koje odgovara razdoblju korištenja potpore. HZZ se obvezuje da će zaprimiti i obraditi zahtjev korisnika u roku od 10 dana od dana zaprimanja, a potporu isplatiti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.