Šta je sporno u dogovoru o granici između BiH i Srbije?
Posljednji sastanak komisija za granicu BiH i Srbije održan je 2010. godine.
Željko Obradović, član bh. Komisije, ranije je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocijenio da je ključni problem "politička volja".
Ko je pokrenuo pitanje vraćanja na dnevni red granice između BiH i Srbije?
Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, 19. februara je podnio zahtjev da Predsjedništvo BiH razmatra izvještaj Državne komisije za granicu.
Kako je naveo u zahtjevu, pitanje zaključivanja ugovora o granici između dvije suverene države, u skladu s principima mirnog rješavanja sporova prema povelji Ujedinjenih nacija, predstavlja prioritetno pitanje i u interesu je obje države.
Bećirović je naveo kako bi se potpisivanjem Ugovora o državnoj granici između BiH i Srbije omogućila demarkacija granice između dvije zemlje, te potvrdilo da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa stabilizacije i pridruživanja.
Koje lokacije su sporne na granici BiH i Srbije?
U pitanju su četiri lokaliteta, na istoku BiH, koja ukupno obuhvataju 40 kvadratnih kilometara.
Riječ je o području hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd – Bar (selo Štrpci, opština Rudo), kao i enklava Međurečje, koja je dio opštine Rudo, ali je u potpunosti okružena teritorijom Priboja u Srbiji.
Uslov Beograda za nastavak pregovora je istovremena korekcija granice na sve četiri lokacije, tvrdi Željko Obradović.
Razmjena teritorija je bila opcija krajem 2017. godine, kada je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, na sastanku sa Predsjedništvom BiH predložio razmjenu teritorija u opštinama Rudo i Priboj po principu "metar za metar".
BiH je tada odbila tu mogućnost.
Kolika je granica BiH sa Srbijom i susjedima?
Dužina granice sa Srbijom iznosi 302 kilometra, pokazuju podaci državnih institucija. Granica BiH je najduža sa Hrvatskom, ukupno 1.001 kilometar. Dužina granice sa Crnom Gorom je 225 kilometra.
BiH jedino sa Crnom Gorom ima regulisana sva pogranična pitanja, i to sporazumom potpisanim u Beču 2015. godine.
Sa Hrvatskom je sporna granica oko morskog pojasa BiH kod Neuma, vrh poluostrva Klek, hridi Veliki i Mali Škoj i razgraničenje na rijeci Uni kod Kostajnice, na sjeverozapadu zemlje.
Sporazum je zaključen još 2005. godine, ali dva državna parlamenta ga još nisu ratifikovala, zbog prigovora zvaničnog Zagreba.
Ova granica je većinom riješena 1999. godine, dogovorom između tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Alije Izetbegovića i predsjednika Hrvatske, Franje Tuđmana.
Kako su uspostavljene granice u bivšoj Jugoslaviji?
Granice na Zapadnom Balkanu je 1991. godine uspostavila međunarodna arbitražna komisija, tzv. Badinterova komisija.
Ona je dala okvir za formiranje nezavisnih država na teritoriji bivše SFRJ, u skladu sa jugoslovenskim Ustavom iz 1974. godine.
Članovi komisije, koju je uspostavio Savjet ministara Evropske ekonomske zajednice (EEZ), bili su predsjednici ustavnih sudova država članica EEZ.