Raisi poziva da SAD da ublaže sankcije kao dokaz vraćanja nuklearnom sporazumu
On je na konferenciji za novinare rekao da su ga Amerikanci kontaktirali preko nekoliko kanala "i rekli da žele dijalog, ali mi smatramo da dijalog treba da bude praćen akcijama".
"Dakle, sami razgovori neće riješiti problem", rekao je Raisi. Ali akcije o sankcijama "mogle bi biti čvrsta osnova" za nastavak razgovora.
"Nismo napustili pregovarački sto", dodao je iranski lider.
Raisi je ponovio da je američko povlačenje iz sporazuma iz 2015., čiji je cilj obuzdavanje iranskog nuklearnog programa, pogazilo obaveze SAD-a, uključujući sankcije.
Tadašnji predsjednik Donald Trump jednostrano je povukao SAD iz sporazuma 2018. godine, obnavljajući sankcije. Iran je počeo da krši uslove godinu dana kasnije, uključujući obogaćivanje uranijuma na viši nivo, a zvanični pregovori u Beču o pokušaju ponovnog pokretanja sporazuma propali su u augustu 2022.
Šef UN-a za nuklearnu energiju Rafael Grossi rekao je u intervjuu u ponedjeljak za Associated Press da uklanjanje mnogih kamera i elektronskih sistema za nadzor od strane iranske vlade koje je postavila Međunarodna agencija za atomsku energiju onemogućava davanje uvjeravanja o nuklearnom programu zemlje.
Međunarodna agencija za atomsku energiju, na čijem je čelu Grossi, izvijestila je ranije ovog mjeseca da je Iran usporio tempo obogaćivanja uranijuma na nivoe koji su skoro na nivou oružja. To se smatralo znakom da Teheran pokušava ublažiti tenzije nakon godina napetosti sa Sjedinjenim Državama, a koji se dogodio dok su rivali pregovarali o zamjeni zatvorenika i oslobađanju milijardi zamrznutih iranskih sredstava — što se sve dogodilo u ponedjeljak 18. septembra.
Grossi je ranije upozorio da Teheran ima dovoljno obogaćenog uranijuma za "nekoliko" nuklearnih bombi ako odluči da ih napravi.
Raisi je u srijedu ponovio da je iranski nuklearni program isključivo u miroljubive svrhe, ukazujući na njegovu upotrebu u poljoprivredi, naftnoj i plinskoj infrastrukturi. Rekao je da izvještaji da je Iran povećao nivoe obogaćivanja "nisu zasnovani na činjenicama".
Generalni direktor IAEA rekao je u ponedjeljak agenciji AP da je tražio da se sastane s Raisijem na marginama ovosedmičnog godišnjeg okupljanja svjetskih lidera na Generalnoj skupštini UN-a, na kojoj su obojica prisustvovali.
Na pitanje da li je sreo Grosija, Raisi je odgovorio da je s njim razgovarao u Teheranu, početkom marta - ne ove sedmice, dodajući da Iran ima "veoma dobru saradnju" sa IAEA.
Što se tiče uskraćivanja budućeg ulaska mnogim od najiskusnijih nuklearnih inspektora, Raisi je rekao da vlada cilja samo na pojedince "koji mogu poduzeti radnje usmjerene na podrivanje nivoa povjerenja" koje Iran ima u njih - "a ne same inspekcije".
"Inspektori koji nisu pokazali razlog za nepovjerenje, sigurno mogu nastaviti sa svojim poslom", rekao je on.
Raisi je također kritizirao prošlosedmičnu najavu Velike Britanije, Francuske i Njemačke da će zadržati sankcije Iranu koje su istekle u oktobru prema nuklearnom sporazumu iz 2015. kao odgovor na neuspjeh Teherana da se pridržava nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
On je njihovu akciju nazvao "opresivnom i nepravednom".
Mjere zabranjuju Iranu da razvija balističke rakete sposobne da isporuče nuklearno oružje i zabranjuju bilo kome da kupuje, prodaje ili prenosi dronove i rakete u i iz Irana. Oni također uključuju zamrzavanje imovine za nekoliko iranskih pojedinaca i entiteta uključenih u program nuklearnih i balističkih projektila.
SAD i druge zapadne zemlje optužuju Iran da Rusiji isporučuje vojne bespilotne letjelice koje Moskva koristi u svom ratu protiv Ukrajine. Teheran je negirao da je slao dronove u Rusiju.
Raisi je stigao u Njujork pošto su Iran i SAD u ponedeljak oslobodile po pet zatvorenika koji su godinama bili u zatvorima. SAD su također dozvolile oslobađanje gotovo 6 milijardi dolara iranske zamrznute imovine u Južnoj Koreji za humanitarnu upotrebu. Pet oslobođenih Amerikanaca stiglo je u SAD u utorak.
Iranski predsjednik je, odgovarajući na pitanje, zahvalio Kataru i Omanu na njihovoj "konstruktivnoj ulozi posrednika i fasilitatora" u razmjeni zarobljenika, dodajući da je oslobađanje zamrznute imovine "trebalo da se dogodi mnogo prije nego što je bilo".