Odlazak Jelene Milić iz Zagreba prolazi bez objašnjenja

U vreme dok Hrvatska i Srbija prolaze kroz delikatnu fazu svojih odnosa, Beograd je ostao bez ambasadora u Zagrebu.

Zvaničnog obrazloženja opoziva ambasadorke Srbije iz susedne Hrvatske, članice Evropske unije, nema.

Pre opoziva, Jelena Milić je nekoliko puta od početka godine privukla pažnju hrvatskih medija i javnosti polemikama i napuštanjem skupova.

U kritikama joj se spočitavalo nediplomatsko ponašanje i sklonost incidentima.

Predsednik Saveta Srpskog narodnog vijeća (SNV) i profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović kaže za RSE da mu se opoziv čini prilično logičnim.

"Na neki način postala je problem umesto da rješava problem u tim vrlo delikatnim odnosima između Srbije i Hrvatske", ocenio je.

On je naveo da je Jelena Milić u poslednja tri meseca "nekoliko puta značajno uznemirila javnost u Hrvatskoj".

"I ona je na neki način ušla u sukobe, ne samo sa srpskom zajednicom u Hrvatskoj, nego kasnije i sa hrvatskom zajednicom u Srbiji, i također poduzimala je jedan niz inicijativa koje nisu dobrodošle u službenom Zagrebu", dodao je Jović.

Opozvana Jelena Milić, Šutanovac novi ambasador Srbije u SADJelena Milić nije odgovorila na upit RSE za komentar povodom svog opoziva sa ambasadorskog mesta, niti se o tome oglašavala na svojim nalozima na društvenim mrežama.

Napuštanje skupova i polemikeSamo nedelju dana pre opoziva Jelena Milić je u Zagrebu napustila konferenciju o nacionalnim sistemima zaštite hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj.

Pre izlaska je iz publike reagovala na izjavu predstavnice hrvatske manjine u Srbiji i poslanice Hrvatske demokratske zajednice u hrvatskom Saboru Jasne Vojnić da vlast u Srbiji učestvuje u govoru mržnje prema hrvatskoj zajednici u toj zemlji.

Tvrdila je da se Hrvatska ne suočava sa prošlošću, navodeći i koncerte kontroverznog pevača Marka Perkovića Tompsona.

Zatim je na tribini u Zagrebu "Thompson uber Alles", koju je u februaru organizovalo Srpsko privredno društvo "Privrednik", ušla u raspravu iz publike nadvikujući se sa učesnicima.

"Ja sam ambasador Srbije koja ima bolji izveštaj o suočavanju sa nedavnom i davnom prošlošću nego što ima Hrvatska", rekla je tada.

"Žao mi vas je. Volela bih da pratite politiku Srbije u tom pravcu", dodala je.

Na to joj je odgovorio istoričar Hrvoje Klasić ocenivši da je ono što se događa u Srbiji sa suočavanjem sa prošlošću katastrofalno.

Kao primer naveo je inicijativu gradonačelnika Beograda o podizanju spomenika četničkom vođi iz Drugog svetskog rata Draži Mihailoviću.

A na samom početku godine, Jelena Milić je napustila tradicionalni božićni prijem Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Zagrebu.

Izašla je, kako je kasnije objasnila, zbog izostanka reakcije predstavnika SNV-a na navode iz pisma dobitnika nagrade u kojem se spominje podrška mladima u Srbiji koji protestuju zbog pada betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.

U izjavi za hrvatske medije 7. januara rekla je da je dan ranije reagovala na "flagrantnu uvredu" svoje države.

"Nažalost, veliki deo tih mladih smatra da su moje državno rukovodstvo ubice i da imaju krvave ruke", ocenila je Milić.

Crvene šake na transparentima i poruka "krvave su vam ruke" postali su simbol protesta u Srbiji, predvođenih studentima u blokadi na kojima se insistira na odgovornosti za tragediju u Novom Sadu kada je stradalo 16 ljudi.

Politika službenog Beograda ili 'na svoju ruku'Politikolog Dejan Jović kaže za RSE da Jelena Milić nekoliko puta nije dolazila na otvaranje srpskih kulturnih centara, na primer, u Glini ili u Kninu.

"Ili na drugim mjestima u Hrvatskoj koja su vrlo značajna za tu zajednicu i nekako se stekao dojam da nismo bili sasvim sigurni da li ona u potpunosti provodi politiku službenog Beograda ili radi na svoju ruku", dodao je.

Prethodno je čelnik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac izjavio da je opozvana ambasadorka "dobar deo svog poslanja shvatila kao nediplomatsko delovanje i nediplomatsko postupanje".

On je novinarima u Zagrebu rekao 25. marta da je to ponašanje "sasvim neuobičajeno, štetno i za Srbiju, i za Hrvatsku, i za njihove međusobne odnose".

O odluci predsednika Srbije Aleksandra Vučića o opozivu ambasadora, članove Vlade Hrvatske informisao je šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

"Koliko se da iščitati, mislim da je to odgovor Srbije na postupanje njihove ambasadorke ovde u Hrvatskoj", rekao je novinarima 25. marta potpredsednik Vlade i ministar građevine Branko Bačić.

On je dodao da u "sam kontekst nisu ulazili" ne želeći dalje da komentariše.

Odluka o opozivu Jelene Milić objavljena je u Službenom glasniku sa odlukama o postavljenju nekoliko ambasadora koje su bile očekivane.

Povlačenje ambasadorke iz Zagreba za politikologa Dejana Jovića nije bilo iznenađenje.

"Možda je i bolje da je povučena nego da je doživjela to da bude proglašena 'personom non grata' što bi bio dodatan diplomatski problem između dviju zemalja", ocenio je.

Prema neslužbenim navodima Jutarnjeg lista, Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske nameravalo je da Jelenu Milić proglasi "personom non grata" zbog niza incidenta koji su narušili diplomatske norme.

Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske nije odgovorilo na upit RSE povodom opoziva Jelene Milić.

'Niko se nije rodio u ambasadi'Na isti upit nije stigao odgovor ni iz Ministarstva spoljnih poslova u Beogradu.

A šef diplomatije u tehničkom mandatu Marko Đurić rekao je za TV K1 da se "niko nije rodio u ambasadi".

Kadrovska rešenja, kako je rekao, tempiraju se prema onome što je interes i pozicija Srbije u datom trenutku.

Nekadašnja karijerna diplomatkinja iz Beograda Branka Latinović kaže za RSE da skraćivanje mandata ambasadoru, kao i postavljenje ne podleže obavezi objašnjenja za javnost.

"To verovatno ne bi izazvalo naročitu pažnju da nije bilo njenih istupa koji su privukli medijsku pažnju u Hrvatskoj", ocenila je.

Dodala je da to govori da ambasador koji dolazi izvan ministarstva mora imati jako dobru pripremu na sve moguće situacije.

"To što neko napušta neki skup nije neuobičajeno u diplomatskoj praksi, to se dešavalo i dešava, ali praćeno takvom medijskom pažnjom izaziva i određene diplomatske konsekvence", kaže Latinović.

Politikolog Dejan Jović ocenjuje da je došlo do "nerazumjevanja same funkcije diplomacije".

"Koja nije da se kritiziraju niti domaći akteri, dakle oni iz Srbije kao što je bio slučaj sa dobitnicima nagrada SNV, niti da se kritiziraju akteri, posebno ne manjinski akteri iz zemlje koja je primila", naveo je.

Fokus bi, primećuje Jović, trebalo staviti na izgradnji mostova i povezivanju ljudi, posebno manjina.

Povlačenje ambasadora je došlo u vreme zategnutih odnosa između dve susedne države, za koje Jović kaže da su "već neko vreme zamrznuti".

"Oni se ne pogoršavaju, ali niti se poboljšavaju što je šteta", kaže on navodeći da je Hrvatska članica EU koja može da ubrza ili uspori procese pristupanja.

"To mi se čini da je vrlo važno i trebalo bi iskoristiti, ali to se može sa profesionalnom i prema nekim dobrim odnosima orijentiranom diplomatskom službom odnosno diplomatskim predstavnicima u obje zemlje", dodao je.

Jelena Milić je za ambasadorku u Zagrebu postavljena u martu 2022.

Osnivačica je nevladinog Centra za evroatlantske studije (CEAS) na čijem čelu je bila do 2021.

U tom periodu CEAS je realizovao seriju međunarodnih skupova, poput "Beogradske NATO nedelje".

U decembru 2016. godine list "Politico" uvrstio je među 28 ličnosti koje će u 2017. "oblikovati i menjati evropsku politiku".