Ustavni sud BiH poništio 'ruske' i separatističke zakone u RS-u
Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je 29. maja van snage zakone o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske, o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, te o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske.
Poništio je i izmjene Krivičnog zakona ovog entiteta kojima je propisano novo krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a".
Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakon kojim bi se kontrolirao rad nevladinih organizacija, a Ustavni sud BiH je zaključio da je "sadržajno gotovo identičan" Zakonu o stranim agentima u Rusiji, kojeg je osporio Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga.
Pored ostalog, Ustavni sud BiH je u odluci zaključio da su kategorije "neprofitnih organizacija", "agenata stranog djelovanja", te "političkog djelovanja i aktivnosti" preširoko formulirane.
"To omogućava javnim vlastima da svaku aktivnost organizacija civilnog društva kvalificiraju kao zabranjenu i da je sankcioniraju", naveo je Ustavni sud BiH, uz napomenu da su kao sankcije propisane zabrana rada i krivična odgovornosti odgovornih lica.
Što se tiče entitetskog Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Ustavni sud je istaknuo da se tim zakonom u potpunosti isključuje primjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužiteljstvu BiH. I taj zakon je stavljen van snage.
Ustavni sud BiH je naveo da "vraćanje" entitetima nadležnosti koje su prethodno uspostavljene kao nadležnost BiH "nije suprotan Ustavu BiH", ali je naglasio da je "za to pitanje isključivo nadležna Parlamentarna skupština BiH.
Ustavni sud je naveo da se tim zakonom "de facto i de iure ukida suverenitet države BiH na jednom dijelu njene teritorije i nadležnost u oblasti pravosuđa i sigurnosti".
Zbog usvajanja tog zakona, Tužiteljstvo BiH je otvorilo istragu protiv rukovodstva entiteta Republika Srpska za rušenje ustavnog poretka BiH, i za njima je raspisana i potjernica zbog neodazivanja pred Sudom BiH te su im izrečene i međunarodne sankcije.
Što se tiče izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske i propisivanja "nepoštivanja ili neizvršavanja odluka institucija ili organa RS" kao krivičnog djela, Ustavni sud BiH je ukazao da je osporena zakonska odredba formulirana tako široko da podrazumijeva krivičnu odgovornost za neizvršavanje bilo koje odluke bilo koje institucije ili organa Republike Srpske bez obzira na to koje su društvene vrijednosti u konkretnom slučaju ugrožene.
Ustavni sud BiH je naglasio da iz osporenih odredbi proizlazi da su sve odluke svih organa i institucija RS-a obavezujuće bez obzira jesu li pravomoćne, ustavne i zakonite.
"Konačno, osporenom odredbom uvodi se supremacija odluka entiteta Republika Srpska nad odlukama državnih organa i institucija, koji su u pravnoj nomenklaturi hijerarhijski iznad entitetskih organa, i regulira pitanje postupanja lica zaposlenih u institucijama BiH, što je u isključivoj nadležnosti BiH", naveo je Ustavni sud BiH koji je poništio te izmjene entitetskog zakona.
Ustavni sud BiH je poništio i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske i ponovio da, kada je neka nadležnost entiteta na osnovu saglasnosti prenesena na državni nivo, ona postaje dio isključive nadležnosti države BiH.
Sud je ponovio i da može doći do vraćanja tih ranije prenesenih nadležnost, ali da se o tome mora izjasniti Parlamentarna skupština BiH.
Ustavni sud BiH poništio je i sve podzakonske akte (pravilnike i zaključke) koje su Narodna skupština i entitetska ministarstva u RS-u donijela pozivajući se na osporene zakone.
Narodna skupština Republike Srpske donijela je osporene zakone nakon nepravomoćne presude predsjedniku RS-a i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradu Dodiku.
Dodik je u februaru proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio.
Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.
Dodikov advokat i Tužiteljstvo BiH žalili su se na presudu, a Apelacijsko vijeće zakazalo je početak suđenja za 12. juni, nakon čega će se znati i pravomoćna presuda.