Dok se fabrike prazne, IT sektor na Kosovu raste
Na Kosovu ima posla, ali često nema ko da ga radi. Fabrike, građevinski sektor i trgovina suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom radne snage.
Dok građani odlaze u zemlje Evropske unije u potrazi za boljim platama, neki sektori – poput informacionih i komunikacijskih tehnologija (IKT) – uspijevaju zadržati radnike nudeći bolje uvjete i nove prilike.
Berat Mustafa, vlasnik kompanije Fluidi Group iz Gnjilana, koja proizvodi jestiva ulja i bezalkoholna pića, zabrinut je zbog odlaska radne snage.
Kaže da mu je u posljednje dvije godine otišlo 15 radnika, većinom u EU.
"To nisu obični radnici – već tehničari, tehnolozi, inženjeri… To je najveći problem", izjavio je za Radio Slobodna Evropa.
Nedavno je otvorio konkurs za dva tehnologa – niko se nije prijavio.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, više od 105.000 građana napustilo je zemlju između početka 2021. i kraja 2023. godine. Trend se nastavio i u 2024, posebno nakon liberalizacije viznog režima sa Evropskom unijom (EU).
S druge strane, kompanije iz IT sektora poput Kutia iz Prištine, koju vodi Arianit Fazliu, ne suočavaju se s tim problemom.
"Saradnja domaćih IT firmi s međunarodnim partnerima donosi nove projekte i bolje uslove rada", kaže on.
U njegovoj firmi radi oko 35 ljudi – većina od kuće – a ponuda i potražnja za IT stručnjacima su, kako kaže, uravnotežene.
Zašto fabrike ne mogu naći radnike, dok IT sektor može?Odgovor je jednostavan: plate i perspektiva, kažu stručnjaci.
Anisa Zogaj iz Instituta GAP navodi da su čak i kad se uzmu u obzir troškovi života u Njemačkoj, plate u istim sektorima najmanje duplo veće nego na Kosovu.
IT sektor je izuzetak jer se oslanja i na međunarodne klijente, pa su i zarade konkurentnije.
Mustafa navodi da u njegovoj firmi prosječna neto plata iznosi 700–800 eura.
Fazliu ističe da su u IT sektoru te plate dvostruko veće.
Šta je učinila kosovska vlada?Privremena vlada tvrdi da je u posljednje četiri godine podržala proizvodne firme grantovima i subvencionisala investicione kredite.
Takođe, kroz platformu "Superpuna" sufinansirali su povećanje plata i zapošljavanje mladih.
Vlada smatra da je dugoročno rješenje povezivanje obrazovanja s tržištem rada – trenutno se dualno obrazovanje odvija u 12 profila, u 23 škole, u 14 opština.
U IT sektoru, zamjena radne snage nije problem, kaže Fazliu:
"Lako je preobučiti tradicionalnog programera u eksperta za nove tehnologije koje će dominirati u budućnosti".
Proizvođači, međutim, ne vide jednostavna rješenja.
"Izgleda da ćemo i mi morati razmišljati o dovođenju stručne radne snage iz Azije, da se proizvodnja ne zaustavi", kaže Mustafa.
Institut GAP upozorava da bi nastavak ovog trenda mogao dovesti do pada domaće proizvodnje – u ekonomiji koja je već zavisna od uvoza.
Zogaj naglašava važnost aktiviranja domaće radne snage, posebno žena, kako bi se nadoknadio odlazak radnika.
Svjetska banka je u svom izvještaju za Zapadni Balkan preporučila Kosovu i BiH da se fokusiraju na reforme tržišta rada i socijalnu zaštitu, posebno za povećanje učešća žena.
Prema posljednjem istraživanju Agencije za statistiku Kosova (22. maj 2025), stopa neaktivnosti žena je i dalje visoka: 74 posto žena starosti 15–64 godine nije zaposleno i ne traži posao, dok je ta stopa kod muškaraca 39,4 posto.