Odbrambena potrošnja, Ukrajina i Trump: Šta očekivati na NATO samitu u Hagu

Lideri NATO-a će se okupiti u Hagu 24 i 25. juna s jednim ključnim pitanjem: Mogu li se složiti oko novog cilja za odbrambenu potrošnju od 5 posto BDP-a?

Međutim, sva pažnja će biti usmjerena na američkog predsjednika Donalda Trumpa.

To jest, ako se pojavi.

Sve se više špekuliše da bi mogao potpuno preskočiti samit, iako većina NATO insajdera s kojima je RSE razgovarao vjeruje da će prisustvovati.

Samit je suštinski dizajniran da ugodi američkom lideru i izbjegne bilo kakav znak nesloge u klubu.

Ostaju strahovi od ponavljanja zloglasnog NATO samita u Briselu 2018. godine, kada je Trump -- tada u svom prvom mandatu -- zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz saveza ako evropske zemlje i Kanada značajno ne povećaju svoje odbrambene izdatke.

Od tada, većina saveznika je povećala potrošnju, s većinom koja sada dostiže cilj od 2 posto dogovoren u Walesu 2014. godine -- potaknuti mješavinom američkog pritiska i rata u Ukrajini.

Ono što je trebalo biti trodnevni sastanak u Nizozemskoj sada je smanjeno na društvenu večeru sa supružnicima koju će ugostiti kralj u jednoj od kraljevskih palata u gradu 24. juna, nakon čega slijedi jedna radna sjednica Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) sljedećeg dana -- sastanak za koji se ne očekuje da će trajati ni tri sata.

I to je to.

Na sjednici NAC-a lideri će se složiti oko takozvane Haške deklaracije.

Dokument još nije finaliziran, ali raniji nacrti koje je RSE vidio ukazuju da će biti vrlo kratak.

Dok su se prethodni tekstovi samita protezali na nekoliko stranica, dotičući se svih vrsta političkih stavki, ovaj bi mogao imati samo pet paragrafa. Prošle godine, bilo je 38 paragrafa s dodatnim šest tačaka aneksa koji su opisivali sigurnosnu pomoć za Ukrajinu.

Ključno pitanje je cilj od 5 posto odbrambene potrošnje i kada bi trebao biti postignut.

Španija se protivi cilju potrošnjeŠpanski premijer Pedro Sanchez već je poslao pismo generalnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu prije sastanka, rekavši da je cilj nerazuman i tražeći izuzeće za Madrid.

Neposredno prije samita, Rutte je Španiji dao određenu fleksibilnost da postigne cilj.

Cilj od 5 posto koji je predložio Rutte uključuje 3,5 posto za "tvrdu" vojnu potrošnju na kapacitete kao što su rakete, helikopteri i borbeni avioni. Preostalih 1,5 posto je namijenjeno za "otpornost" -- namjerno nejasan termin za većinu država članica jer ova potrošnja može uključivati gotovo bilo šta.

Većina će vjerovatno potrošiti na infrastrukturu kako bi poboljšali vojnu mobilnost. Također mogu uključiti doprinose Kijevu, s nacrtom dokumenta koji navodi da "saveznici ponovo potvrđuju svoju posvećenost pružanju podrške Ukrajini i, u tu svrhu, uključit će direktne doprinose za odbranu Ukrajine i njenu odbrambenu industriju prilikom izračunavanja odbrambene potrošnje saveznika".

Neslaganja također ostaju oko roka za postizanje cilja od 5 posto.

Osim Sjedinjenih Država, Estonije, Latvije, Litvanije i Poljske, malo je onih koji su zadovoljni s 2032. godinom kao ciljnim datumom, jednostavno zato što misle da je nemoguće ispuniti ovaj rok.

Sada izgleda da će cilj biti 2035. godina.

U svakom slučaju, deklaracija će uključivati referencu na reviziju cilja 2029. godine.

NATO zvaničnicima nije promaklo da ovaj datum dolazi godinu dana nakon sljedećih predsjedničkih izbora u SAD-u, iako su brzo istakli da je to jednostavno polovina puta od sada i 2032. godine.

Na olakšanje evropskih saveznika, klauzula o međusobnoj odbrani NATO-a -- Član 5 -- spominje se u nacrtu deklaracije usred stalnih strahova da Washington nije istinski posvećen pružanju pomoći ostalim 31 saveznicima ako budu napadnuti. Rusija se također spominje u tekstu kao "prijetnja" euroatlantskoj sigurnosti.

Dokument će također spomenuti transatlantsku industrijsku saradnju, što je znak interesa Washingtona da osigura da i američke kompanije imaju koristi od evropskog povećanja odbrambene potrošnje.

Nadalje, otkriva se da će se sljedeći samit održati u Turskoj, a zatim u Albaniji.

Turska je dugo nastojala ugostiti NATO samit, ali su nekoliko članica saveza godinama bile nevoljne zbog stalnog obračuna s turskom opozicijom. Sada, s rastućim geopolitičkim uticajem Ankare -- od Bliskog istoka do Ukrajine -- ta ambicija će konačno biti ostvarena 2026. godine.

Članstvo Ukrajine?Još jedna velika neizvjesnost je koliko će Ukrajina biti istaknuta na predstojećem samitu.

Aspiracije Kijeva za članstvo u NATO-u bile su glavne teme na samitu u Vilniusu 2023. godine i ponovo u Washingtonu godinu dana kasnije, ali su razgovori o tome utihnuli otkako je Trump javno odbacio šanse zemlje za pridruživanje.

U nacrtu tekstova iz Haga nema spomena o potencijalnom članstvu Ukrajine, a neke NATO diplomate su rekle za RSE pod uslovom anonimnosti da vjeruju da je bolje izostaviti bilo kakav spomen nego uključiti blažu verziju saopštenja iz Vilniusa i Washingtona, koja su barem obećavala buduće članstvo.

Kako nije planirano formalno zasjedanje Vijeća NATO-Ukrajina (NUC) na nivou lidera za samit, ministri vanjskih poslova NATO-a će umjesto toga imati neku vrstu kompenzacione NUC večere 24. juna u prisustvu svog ukrajinskog kolege, Andriya Sybihe.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy je pozvan u Hag, i nada se da će se pojaviti na društvenoj večeri lidera, događaju kojem će također prisustvovati i indo-pacifički partneri NATO-a -- Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.

Zelenskiy bi također mogao sudjelovati u nekim sporednim događajima na samitu, kao što je NATO forum odbrambene industrije. Možda će se održati i "mini samit" o Ukrajini s Rutteom i drugim evropskim liderima nakon formalnog NATO sastanka.