Iran bi mogao početi obogaćivati uran za nekoliko mjeseci, kaže šef UN-ove nuklearne agencije
Iran ima kapacitet da ponovno počne obogaćivati uran - za moguću bombu - u "roku od nekoliko mjeseci", rekao je šef UN-ove nuklearne agencije.
Rafael Grossi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), rekao je da su američki napadi na tri iranska postrojenja prošlog vikenda izazvali ozbiljnu, ali "ne potpunu" štetu, suprotstavljajući se tvrdnji Donalda Trumpa da su iranska nuklearna postrojenja "potpuno uništena".
"Iskreno govoreći, ne može se tvrditi da je sve nestalo i da tamo nema ničega", rekao je Grossi u subotu.
Izrael je napao nuklearne i vojne lokacije u Iranu 13. juna, tvrdeći da je Iran blizu izgradnje nuklearnog oružja. SAD su se kasnije pridružile napadima, bacajući bombe na tri iranska nuklearna postrojenja: Fordo, Natanz i Isfahan. Od tada, pravi obim štete nije jasan.
U subotu, Grossi je rekao za CBS News, američkog medijskog partnera BBC-a, da bi Teheran mogao imati "u roku od nekoliko mjeseci... nekoliko kaskada centrifuga koje se vrte i proizvode obogaćeni uran".
Dodao je da Iran još uvijek posjeduje "industrijske i tehnološke kapacitete... tako da, ako to žele, moći će ponovno početi raditi ovo".
IAEA nije prva organizacija koja sugerira da bi iranske nuklearne sposobnosti mogle i dalje postojati - ranije ove sedmice, procjena obavještajnih službi Pentagona otkrila je da su američki napadi samo unazadili program za nekoliko mjeseci.
Trump je odgovorio tvrdeći da su iranska nuklearna postrojenja "potpuno uništena" i optužio medije za "pokušaj da umanje jedan od najuspješnijih vojnih napada u istoriji".
Za sada, Iran i Izrael su se dogovorili o primirju.
Ali Trump je rekao da bi "apsolutno" razmotrio ponovno bombardiranje Irana ako obavještajni podaci pokažu da bi mogao obogatiti uran do zabrinjavajućih nivoa.
S druge strane, Iran je poslao kontradiktorne poruke o tome kolika je štete naneseno.
U govoru u četvrtak, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei rekao je da napadi nisu postigli ništa značajno. Međutim, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da je nanesena "pretjerana i ozbiljna" šteta.
Već napeti odnosi Irana s IAEA-om dodatno su pogoršani u srijedu, kada je iranski parlament odlučio suspendirati saradnju s atomskim nadzornikom, optužujući IAEA da je stala na stranu Izraela i SAD-a.
Dvije zemlje su napale Iran nakon što je UN-ovo tijelo prošlog mjeseca utvrdilo da je Teheran prekršio svoje obaveze o neširenju nuklearnog oružja po prvi put u 20 godina.
Iran insistira da je njegov nuklearni program mirnodopski i isključivo za civilnu upotrebu.
Uprkos iranskom odbijanju saradnje s njegovom organizacijom, Grossi je rekao da se nada da će i dalje moći pregovarati s Teheranom.
"Moram sjesti s Iranom i razmotriti ovo, jer na kraju krajeva, cijela ova stvar, nakon vojnih napada, mora imati trajno rješenje, koje ne može biti ništa drugo osim diplomatskog", rekao je.
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine s velikim silama, Iranu nije bilo dopušteno obogaćivati uran iznad čistoće od 3,67 posto - nivo potreban za gorivo za komercijalne nuklearne elektrane - i nije mu bilo dopušteno obavljati bilo kakvo obogaćivanje u svom postrojenju Fordo 15 godina.
Međutim, Trump je napustio sporazum tokom svog prvog mandata 2018. godine i ponovno uveo američke sankcije.
Iran je uzvratio sve većim kršenjem ograničenja - posebno onih koja se odnose na obogaćivanje. Nastavio je obogaćivanje u Fordou 2021. godine i prikupio dovoljno urana obogaćenog na 60 posto da potencijalno napravi devet nuklearnih bombi, prema IAEA-i.