Gruzija se suočava s mogućim sankcijama EU i revizijom viza zbog nazadovanja u demokratiji

Nakon mjeseci tinjajućih tenzija u zemlji, Gruzija se polako ponovo pomiče na agendi Evropske unije (EU), vođena talasom hapšenja opozicionih ličnosti i novim restriktivnim zakonima poput Zakona o registraciji stranih agenata i promjenama propisa o emitovanju.
Tokom većeg dijela protekle godine, zbog nedostatka jednoglasnosti, EU se borila da formira jasnu strategiju prema vladajućoj vladi Gruzijskog sna (GD), posebno nakon što je proglasila pobjedu na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima spornim usred navoda o nepravilnostima.
Ranije ove godine, Brisel je uveo vizne zahtjeve nosiocima gruzijskih diplomatskih pasoša i suzdržao se od održavanja sastanaka na visokom nivou, pokušavajući da preusmjeri dio finansiranja od vlade prema civilnom društvu.
Međutim, snažnije mjere - poput sankcija EU protiv lidera GD - blokirane su, posebno od Mađarske i Slovačke, početkom 2025. godine.
Mogu li stvari sada biti drugačije?

Ministri vanjskih poslova EU ukratko su razgovarali o situaciji u Gruziji kada su se sastali u Briselu 23. juna i složili su se da se ponovo vrate tom pitanju kada se sastanu 15. jula, prije jednomjesečne pauze u Briselu kada se malo značajnih događaja dešava u smislu kreiranja politika u bloku.
Situacija se i dalje 'drastično pogoršava'Povod za nedavnu junsku diskusiju bio je dokument od jedne stranice koji je sastavila Litvanija, jedan od oštrijih glasova EU u vezi s trenutnim rukovodstvom Gruzije.
U dokumentu u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid se predlaže nekoliko mjera koje evropski klub može uvesti dok se situacija u Gruziji nastavlja "drastično pogoršavati".

Iako je diskusija bila prilično kratka i održana na kraju sastanka, nekoliko država članica se oglasilo i čini se da se složilo da Brisel treba učiniti nešto više.
Međutim, zvaničnici EU s kojima je RSE razgovarao pod uslovom anonimnosti sugerišu da je vrlo indikativno to što Mađarska tvrdi da bi blok trebao težiti bližoj saradnji s Tbilisijem.
Austrija, iako kritična prema situaciji u toj južnokavkaskoj republici, takođe je upozorila da je važno ne gurati je previše u orbitu Rusije.
Šta onda Litvanija predlaže?

Jedna od šest tačaka su, naravno, lične sankcije protiv rukovodstva Gruzijskog sna.
Ovo neće proći zbog prigovora Budimpešte, ali je, zanimljivo, šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas iznijela još jednu ideju o sankcijama u razgovoru s medijima nakon sastanka: da se ciljaju sudije koje su odgovorne za izricanje kazni opoziciji i članovima civilnog društva.

Iako je teško zamisliti jednoglasnost po ovom pitanju, treba napomenuti da su sankcije EU prema Rusiji i Bjelorusiji prije nekoliko godina počele zamrzavanjem imovine i zabranama izdavanja viza manje poznatim osobama, poput sudija, umjesto poznatim političkim igračima.
Drugi prijedlozi u dokumentu aludiraju na obustavu sve finansijske pomoći EU Tbilisiju, uključujući "velike infrastrukturne projekte".

Međutim, ovakve vrste investicija je često teško zaustaviti, posebno s obzirom na to da bi i druge zemlje u regiji mogle biti uključene, a projekti su već u toku.
Brisel takođe istražuje usmjeravanje više novca nezavisnim novinarima, grupama civilnog društva i otpuštenim gruzijskim diplomatama i državnim službenicima. Ali stvarnost je da EU pokušava pomoći mnogim organizacijama i zemljama širom svijeta posljednjih mjeseci nakon što je USAID smanjio svoje operacije.

Blok će ovog ljeta započeti razgovore o novom dugoročnom budžetu, nakon trenutnog, koji ističe 2027. godine. Ali, trenutno nema previše raspoloživog novca.
Vrijedi obratiti pažnjuMožda dvije najzanimljivije teme obrađene u dokumentu za diskusiju su suspenzija liberalizacije viznog režima i sporazum o pridruživanju između EU i Gruzije.
Ništa od ovoga neće biti lako učiniti, ali postoji nekoliko stvari na koje vrijedi obratiti pažnju.
Ukidanje liberalizacije viznog režima za sve građane Gruzije je nešto što malo ko želi jer je usmjereno na širu populaciju. Međutim, list je iznio ideju o postavljanju konkretnog roka Tbilisiju za rješavanje nedostataka, posebno u vezi s temeljnim pravima, kako je istaknuto u izvještaju Evropske komisije iz 2024. o viznoj politici za treće zemlje.

Moguće je da će uskoro biti uvedena suspenzija viza za određene kategorije putnika, posebno s obzirom na to da je za to potrebna samo kvalifikovana većina država članica (55 posto zemalja koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva EU). Sama EU je takođe donijela pravila koja olakšavaju izdavanje suspenzija.
Tu je i sporazum o pridruživanju između EU i Gruzije, koji je na snazi od 2016. godine.

Ovo reguliše političke i trgovinske odnose između Brisela i Tbilisija putem takozvanog Sporazuma o produbljenoj i sveobuhvatnoj zoni slobodne trgovine (DCFTA), koji je dio opšteg sporazuma o pridruživanju.
Litvanski dokument sugeriše da Evropska komisija treba da ispita da li Gruzija krši sporazum, posebno Član 2, koji pokriva temeljne principe poput poštivanja ljudskih prava.

Slična revizija je nedavno provedena i u vezi sa sporazumom o pridruživanju između EU i Izraela, a Brisel je pronašao nekoliko kršenja. S obzirom na ovaj novi trend u vanjskoj politici EU, nemojte se iznenaditi ako neke države članice budu insistirale na reviziji sporazuma o Gruziji već u julu.
Kasnije u budućnosti vrijedi napomenuti da je za suspenziju cijelog sporazuma o pridruživanju potrebna jednoglasnost, ali suspenzija nekih područja bi mogla biti lakša. Na primjer, za zamrzavanje trgovinskih aspekata sporazuma potrebna je samo kvalifikovana većina.