Evrokomesarka Kos u Skoplju, samit sa liderima Zapadnog Balkana o Planu rasta
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos danas se u Skoplju sastaje sa liderima država Zapadnog Balkana, na Samitu posvećenom Planu rasta Evropske unije (EU) za taj dio Evrope.
Kos je 30. juna popodne na aerodromu u Skoplju dočekao ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski i već je održala svoj prvi sastanak sa makedonskom delegacijom koju predvodi premijer Hristijan Mickoski.
"Na sastanku je razgovarano o evropskoj perspektivi regije, s fokusom na provođenje reformi, realizaciju Plana rasta EU za Zapadni Balkan i promociju saradnje s evropskim institucijama", rekao je makedonski premijer nakon sastanka.
Naveo je još kako je "naglasio čvrstu odlučnost Vlade za integraciju u EU, dostojanstveno i kroz provođenje suštinskih reformi u oblastima vladavine prava, ekonomskog razvoja i digitalne transformacije".
U saopštenju koje je premijer objavio na društvenim mrežama također se navodi da je "Kos pozdravio reformski program Vlade i potvrdio podršku Evropske komisije napretku regije na evropskom putu".
Slično saopštenje izdao je i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, u kojem se navodi da vlada potvrđuje svoje stavove i stavove "o potrebi što ranije integracije u evropsku porodicu i odbacivanju neprincipijelnih i neevropskih uslova koji otežavaju taj put".
"Naša zemlja aktivno provodi reformsku agendu, potpisnica je Partnerstva za sigurnost i odbranu s Unijom i u potpunosti je usklađena sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je još jedna snažna potvrda evropskih temelja na kojima je izgrađen naš rad u protekloj godini", dodao je Mucunski.
Iz Direkcije Evropske komisije za proširenje i dobrosusjedstvo samo je kratko objavljeno da je Kos stigla u Skoplje kako bi se sastala s liderima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
"Razgovaraće o Planu rasta za Zapadni Balkan, s fokusom na to kako unaprijediti reforme i ubrzati njihovu integraciju u jedinstveno tržište EU", saopšteno je iz Direkcije.
Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama pristupanja EU, a Plan rasta ima za cilj ubrzati njihove reforme i pripremiti ih za članstvo u EU.
Albanija i Crna Gora posljednjih mjeseci brzo otvaraju nova poglavlja u pregovorima o pristupanju s ciljem da postanu članice 2028. godine, dok se od Sjeverne Makedonije traže ustavni amandmani koji bi uključili bugarsku manjinu u Preambulu kako bi formalno započela pregovore s EU.
Plan rasta, koji je glavni fokus Samita EU-Zapadni Balkan, biće razmatran u dva odvojena panela, prema dnevnom redu skupa.
Premijer Mickoski i evropska komesarka Kos, kako je najavljeno, održaće uvodne govore na panel diskusiji o Planu rasta za Zapadni Balkan, a očekuje se i da će održati zajedničku konferenciju za novinare.
U međuvremenu, očekuje se da će na drugom panelu učestvovati ministri iz zemalja regije i visoki predstavnici EU, regionalnih organizacija i drugih međunarodnih partnera. Biće posvećen specifičnim mehanizmima i podršci za implementaciju Plana rasta.
Plan rasta, koji su Evropski parlament i Vijeće Evropske unije dogovorili u maju 2024. godine, a odobrili u oktobru iste godine, vrijedan je ukupno šest milijardi eura. Obuhvata investicije i reforme u zemljama Zapadnog Balkana, kao dio reformske agende 2024-2027.
Zemlje će dio ovog paketa dobiti u obliku grantova, a drugi dio u obliku povoljnih kredita.
Za Sjevernu Makedoniju predviđeno je ukupno 750 miliona eura, ako se vlada uspješno pridržava reformi predviđenih reformskom agendom koju je sama obećala evropskim institucijama.
Upravo je Plan rasta i reformska agenda koja je iz njega proizašla navela lidera najveće opozicione stranke Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venka Filipčea da kritikuje makedonsku vladu uoči dolaska Marte Kos u Skoplje.
Prema njegovim riječima, vlada koju predvodi VMRO-DPMNE "nije pokazala ni volju ni kapacitet da sprovede reformsku agendu".
"Rok je prošao - 43 miliona eura iz Plana rasta, novac namijenjen reformama, ostao je neiskorišten. Nisu čak ni stavili u funkciju avans od 52 miliona eura iz Plana rasta. Ministarstva ekonomije, pravde i energetike nemaju nikakvih reformi, zakona ili projekata. Samo Ministarstvo digitalizacije ga je implementiralo, ali i to je zahvaljujući reformama pripremljenim za vrijeme vlade SDSM-a", kaže Filipče.
Međutim, ministar za evropske poslove Orhan Murtezani, koji kaže da će procenat implementacije reformi u junu biti nešto niži nego u decembru, smatra da novac koji država dobija kroz Plan rasta, tj. ispunjavanjem reformske agende, nije ugrožen. Prijetnja da se novac izgubi postoji, kako je rekao, ako se neophodne reforme ne uspješno završe u roku od dodatnih 12 mjeseci, čiji je prvobitni rok bio ovaj juni.
"To znači da će u junu 2026. biti ugroženi, jer ćemo ih tada izgubiti, ali do tada će nam sredstva biti dostupna", rekao je Murtezani.