Antidron mjere RS su i antiustavne

Policija Republike Srpske želi da uvede antidron zaštitu na nivou tog bh. entiteta. To bi praktično značilo da RS preuzima dio nadležnosti nad kontrolom neba u Bosni i Hercegovini, iako je to ustavna nadležnost Bosne i Hercegovine.

Ove izmjene dio su predloženog paketa izmjena zakona o policiji RS kojim se uvodi tzv. "pomoćni sastav" policije.

Prethodno je nadležni entitetski ministar Siniša Karan najavio ovu mjeru kao "neophodnu reakciju na nove bezbjednosne rizike", ne pojašnjavajući na koje rizike misli.

U predloženim izmjenama zakona "Ministarstvo može upotrijebiti opremu za ometanje signala za komunikaciju i sisteme za prepoznavanje objekata, a u cilju otklanjanja bezbjednosnog rizika".

Iz MUP-a RS nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome kakve signale za komunikaciju bi policija tog entiteta mogla da ometa, te kakve sisteme za prepoznavanje bi mogla da koristi.

Pravni i sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi ovakva entitetska regulativa mogla predstavljati direktno kršenje Ustava BiH i međunarodnih obaveza koje je država preuzela u oblasti kontrole zračnog prostora.

Nadležnost nad nebom je državna, a ne entitetskaUstav BiH jasno propisuje da je kontrola zračnog prometa isključiva nadležnost države.

Ovu funkciju u praksi obavljaju Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA).

Obje institucije usklađuju domaće propise sa evropskim i međunarodnim standardima u oblasti civilnog zrakoplovstva.

Pravilnikom koji je donijela BHDCA već su definisani uslovi za upotrebu dronova, uključujući zabrane letenja iznad vojnih objekata, blizine granica i zabrane izbacivanja predmeta iz letjelica.

Svako kršenje ovih pravila može imati i krivičnopravne posljedice, što dodatno potvrđuje ozbiljnost državne nadležnosti nad zračnim prostorom.

Na problem entitetske nadležnosti u oblasti zaštite od dronova, za RSE upozorava Emir Karić, direktor Direkcije za kontrolu policijskih tijela BiH.

On ističe da Direkcija nema "naredbodavnu" nadležnost prema MUP-u RS ili nekoj drugoj policijskoj instituciji, ali da je "jasno" da antidron mjere "mogu biti regulisane samo na državnom nivou".

"BHANSA i BHDCA su jedine adrese koje mogu odlučivati o ovome. Ne može se to rješavati na entitetskim ili kantonalnim nivoima", rekao je Karić za RSE.

Iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH kažu kako ova institucija "nema komentar na predložene izmjene, jer one ne zadiru u njene nadležnosti".

Politički kontekst i sigurnosna pitanjaPokušaje vlasti Republike Srpske da prošire policijske nadležnosti u oblastima koje su pod isključivom ingerencijom države, Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova drugog bh. entiteta, Federacije BiH, tumači kao političku provokaciju.

Najave iz RS smatra populizmom, navodeći kako je "nebo pod kontrolom države Bosne i Hercegovine", te da niži nivoi vlasti ne bi trebali preuzimati nadležnosti BiH.

"Zna se za šta se dronovi koriste. Kada se radi o policijskim poslovima, njihova upotreba mora biti propisana sudskim i tužilačkim odlukama. Sve ostalo je politička igra", rekao je Isak.

Inače, mjesec i po dana prije rasprave u RS u vezi ovog zakona, Turska je donirala Oružanim snagama BiH antidron sistem Kangal. Riječ je o visoko sofisticiranom sredstvu za elektronsko ometanje i neutralizaciju dronova, koje se nalazi pod kontrolom Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez tom prilikom je istakao da je riječ o tehnologiji koja odgovara na realne sigurnosne prijetnje i da ovakvi sistemi moraju biti pod centralizovanom kontrolom.

"U posljednje vrijeme, imamo potrebu zaštititi se od neovlaštenog prelijetanja objekata i lokacija Oružanih snaga BiH, te podići sveukupnu sigurnost vojnih lokacija na veći nivo", izjavio je Helez u maju ove godine.

Na upit RSE o antidron zakonskim rješenjima u RS, iz Ministarstva odbrane BiH nisu odgovorili.

Opasnost od pravnog haosaKancelarija visokog predstavnika (OHR) je pozvala vlasti Republike Srpske da odustanu od zakonskih rješenja. Podsjetili su da su, pored ostalog i "operacije protiv dronova, pitanja u nadležnosti nekoliko različitih institucija koje zahtijevaju koordinirane i sveobuhvatne odgovore na nivou cijele države".

Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, ističe da bi entitetska antidron regulativa otvorila vrata pravnom haosu.

"Ako RS donese takav zakon, zašto sutra ne bi i kantoni, pa čak i opštine, donosili svoja pravila o zaštiti od dronova", pita Pećanac.

On upozorava i na tehničke rizike, te potencijalne zloupotrebe zakonskih rješenja u RS.

"Omogućiti neobučenim strukturama ometanje frekvencija može ugroziti ne samo civilni zračni saobraćaj nego i komunikacije od vitalnog značaja. Nisu u pitanju samo dronovi. Ne smijemo biti naivni, ovo je mnogo šire pitanje", naglašava Pećanac.

Prema zvanično dostupnim podacima u BiH je registrovani više od 350 dronova.

Krajem prošle godine pojavili su se i prvi ozbiljniji bezbjednosni incidenti.

Tokom oktobra i novembra 2024. godine, nepoznati dronovi snimani su iznad vojnih objekata Oružanih snaga BiH u Rajlovcu, Livnu, Glamoču i kod skladišta municije u Pazariću, što je izazvalo povećanje nivoa bezbjednosti oko ovih lokacija.

Bosna i Hercegovina je u međuvremenu počela jačati svoje kapacitete za kontrolu i nadzor neba kroz međunarodne donacije i ulaganja na državnom nivou.

Uz već navedenu donaciju Turske Oružanim snagama BiH i Evropska unija je u junu donirala Graničnoj policiji BiH opremu vrijednu oko 700.000 evra, uključujući 25 dronova kratkog i srednjeg dometa, 30 termalnih kamera i detektore otkucaja srca, s ciljem unapređenja kontrole granica.