Nakon Ustavnog suda Kosova, lopta je na terenu političkog dogovora ili kod predsjednice

Ustavni sud Kosova izdao je nalog, ali nema ni implementacije ni dogovora u Skupštini.

Izabrani poslanici, 1 jula, po 40. put nisu uspjeli konstituisati kosovsku zakonodavnu instituciju.

Kako ističe rok od 30 dana - propisan Ustavom za donošenje ustava - oni ostaju u dubokim političkim neslaganjima.

Stručnjaci za ustavno-pravna pitanja upozoravaju da ako Skupština ne završi ovaj proces do 26. jula - kada ističe ustavni rok - Kosovo rizikuje da bude zahvaćeno potpunom institucionalnom paralizom.

Mazllum Baraliu, profesor ustavnog prava, kaže da odgovornost za trenutnu situaciju ne leži samo na političkim strankama, već i na samoj odluci Ustavnog suda.

"Ustavni sud nije dovoljno i pravilno precizirao stvari, kako ne bi ostavio prostora za svačije tumačenje, prema vlastitim hirovima i željama", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Vršilac dužnosti premijera Albin Kurti sazvao je sastanak predstavnika političkih stranaka u pokušaju da deblokira situaciju, ali nakon više od dva sata diskusije 28. juna, sastanak je završen bez kompromisa - svaka strana je krivila drugu i tumačila odluku Ustavnog suda na različite načine.

Ehat Miftaraj, izvršni direktor Pravnog instituta Kosova, kaže da presuda Ustavnog suda ne daje jasnoću o radnjama koje treba preduzeti ako se Skupština ne konstituiše u roku.

On upozorava da bi stranke mogle nastaviti blokadu i sukobe, pripisujući krivicu jedna drugoj, dok nakon 26. jula situacija ostaje neizvjesna.

"Presuda nije predvidjela nikakve posljedice ako se (konstituisanje Skupštine) ne dogodi do 26. jula ili u roku od 30 dana, kako je predviđen zkonski rok", kaže za RSE.

Neophodan politički dogovorDa bi se prevazišla ova blokada, stručnjaci za pravna i ustavna pitanja smatraju da je potrebno postići politički dogovor parlamentarnih subjekata.

Miftaraj kaže da glavni teret odgovornosti za demonstraciju političke volje za dogovor pada na stranku koja je osvojila najviše glasova na izborima 9. februara - Kurtijev Pokret Samoopredjeljenje.

"Nažalost, ovo (situacija) može potrajati sve dok vladajuća stranka ili Albin Kurti ne odluče promijeniti kandidata (za predsjednika Skupštine) i ponuditi rješenje", kaže on.

Baraliu dijeli slično mišljenje, ali naglašava da ni druge glavne stranke, poput Demokratske stranke Kosova, Demokratskog saveza Kosova ili Alijanse za budućnost Kosova, nisu izuzete od ove odgovornosti.

Prema njegovim riječima, iako ne postoje zakonske sankcije za nepostizanje dogovora o konstituisanju Skupštine do 26. jula, stranke snose političku, etičku i moralnu odgovornost pred građanima koji su ih izabrali.

"Političke stranke su institucije. Politička, etička i moralna odgovornost treba da bude jednaka - ako ne i veća - od krivične odgovornosti", naglašava Baraliu.

Kurti je novinarima 30. juna rekao da je spreman za sastanke i konstruktivne konsultacije sa drugim političkim strankama, kao i za saradnju u duhu povjerenja.

Ponovio je da, ako Aljbuljena Hadžiju (Albulena Haxhiu) ne bude izabrana za predsjednicu Parlamenta tajnim glasanjem, Pokret Samoopredjeljenje je otvoren za promjenu kandidata.

Hadžiju, nekoliko puta zaredom, nije uspjela dobiti potrebnih 61 glas za predsjednicu Parlamenta.

Ostale stranke insistiraju na javnom glasanju, zbog čega nisu odgovorile na kontinuirani zahtjev predsjedavajućeg konstitutivne sjednice Avnija Deharija - da predlože predstavnike za komisiju koja bi nadgledala tajno glasanje.

A predsjednica?S obzirom na to da političke stranke trenutno ne pokazuju nikakvu spremnost da prevaziđu blokadu u konstituisanju Skupštine, jedna od adresa koja bi trebala riješiti ovu situaciju je predsjednica Kosova, procjenjuje Miftaraj.

Prema njegovim riječima, predsjednica Kosova Vjosa Osmani ima mandat da osigura demokratsko funkcionisanje ustavnih institucija.

U ovom konkretnom slučaju, funkcionisanje Skupštine ne napreduje kako treba, stoga se Osmani može obratiti Ustavnom sudu, kaže on.

"Može tražiti i slati pitanja u vezi s tim da li je ovo zloupotreba koju vladajuća stranka čini - time što ne mijenja predloženog kandidata - za konstituisanje Skupštine", kaže Miftaraj.

Bekim Kupina, savjetnik za medije predsjednice Osmani, najavio je da će ona u narednim danima pozvati lidere političkih stranaka na sastanke.

Rekao je da Osmani očekuje da će stranke zastupljene u Skupštini implementirati presudu Ustavnog suda i zaključiti konstitutivnu sjednicu u roku od 30 dana, kako to zahtijeva Sud.

"Ukoliko se ukaže potreba, predsjednica je i dalje spremna da se obrati Ustavnom sudu za dodatna pojašnjenja", rekao je Kupina 30. juna.

Ali, Baraliu smatra da predsjednica odugovlači sa rješavanjem blokade u Skupštini.

"Mora pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom prije ovih 30 dana (prije 26. jula). Ustav joj daje ovlaštenje da pokrene pitanja koja su sporna i nejasna između stranaka", naglašava on.

U ponedjeljak je preko 50 organizacija civilnog društva reagovalo na blokadu konstituisanja Skupštine, naglašavajući da "institucionalni vakuum dovodi do disfunkcije ustavnih institucija".

Organizacije su podvukle da pobjednička stranka ima pravo predložiti kandidata za predsjednika, ali to pravo nije apsolutno, jer mora sarađivati s drugim strankama kako bi osigurala potrebnu većinu.

Prema njihovim riječima, Ustavni sud je jasno stavio do znanja da i pobjednička stranka i druge stranke moraju sarađivati u dobroj vjeri kako bi izabrale predsjednika Skupštine i da je "kršenje ovog principa kršenje duha Ustava".

Da bi se Skupština smatrala konstituisanom, predsjednik i pet potpredsjednika moraju dobiti najmanje 61 glas od poslanika.