Ukrajinski dronovi poremetili ruski zračni promet
Ukrajinski napadi dronovima drugi dan zaredom ozbiljno su poremetili letove širom Rusije, pri čemu su najveći aerodromi u Moskvi i Sankt Peterburgu bili prisiljeni da ograniče aktivnosti tokom 6. jula.
Ministarstvo saobraćaja Rusije saopštilo je da je do 18 sati po moskovskom vremenu otkazano oko 400 letova zbog "ograničenja uvedenih radi osiguranja sigurnosti letova" i pozvalo putnike da umjesto toga razmotre putovanje avionom.
"Do 18 sati po moskovskom vremenu, 171 let je otkazan na aerodromu Šeremetjevo za dolazak i odlazak. Pedeset šest letova je odloženo - više od dva sata - čekajući polazak", saopštilo je ministarstvo.
Na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu, drugom najvećem gradu u Rusiji, saopćeno je da je otkazano 90 odlaznih i dolaznih letova, a još 37 je odgođeno najmanje dva sata.
"Treba napomenuti da postoji razvijena željeznička veza između Sankt Peterburga i Moskve. Karte su dostupne u oba smjera: i za vozove na duge relacije i za brze vozove", dodaje se.
Ministarstvo je također saopćilo da su letovi obustavljeni na aerodromima u Ivanovu, Kalugi, Kirovu, Pskovu i Tambovu.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je šest ukrajinskih dronova oboreno dok su se približavali glavnom gradu, ali nije ponudio detalje o mogućoj šteti. Prijavljeno je i da su lokalne vlasti oborile dronove u blizini Sankt Peterburga i Kaluge.
Guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov 6. jula rekao je da su ukrajinski dronovi povrijedili dva civila u blizini graničnog područja.
Ukrajinski napadi uslijedili su nakon nekih od najvećih zračnih napada ruskih snaga na Kijev, u kojima su ubijene najmanje dvije osobe i povrijeđene desetine dok su stambena područja u glavnom gradu bombardirana.
Ukrajinske vlasti su 6. jula saopštile da je pet osoba poginulo usljed ruskog granatiranja više naselja u Donjeckoj regiji, te da su pogođene desetine privatnih kuća.
Moskva negira da je ciljala civilna područja, uprkos široko rasprostranjenim dokazima takvih napada od početka njene potpune invazije u februaru 2022. godine.
Na terenu, ruske snage nastavljaju pokušaje probijanja dijelova fronta od 1.000 kilometara, vršeći pritisak na nadjačene ukrajinske snage.
Ruske snage kasno uveče 6. jula tvrdile su da su zauzele još dva sela u Ukrajini, jedno u Donjeckoj regiji i drugo u Harkivskoj regiji. Izvještaj nije mogao biti odmah potvrđen.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je 5. jula pozdravio nove sporazume sa saveznicima za koje je rekao da će obezbijediti "stotine hiljada" novih dronova za borbu protiv Rusije, te je rekao da Kijev "priprema nove korake koji će Rusiji zaista dati osjećaj da će platiti za ovaj rat".
Zelenski je dosljedno molio zapadne partnere da isporuče više oružja i povećaju pritisak na Rusiju kroz dodatne finansijske sankcije.
Američki predsjednik Donald Trump je 4. jula izjavio da njegov ruski kolega Vladimir Putin razumije da bi moglo doći do novih sankcija, jer Moskva i dalje odbacuje napore Washingtona za prekid vatre u Ukrajini.
Trump je rekao: "Znate, mnogo razgovaramo o sankcijama i on razumije da bi moglo doći do njih."
"Želi ići do kraja, samo nastaviti ubijati ljude, to nije dobro", rekao je, dodajući da je "vrlo nezadovoljan" liderom Kremlja.
Trump je ponovio primjedbe 6. jula da je "razočaran" svojim telefonskim pozivom s Putinom 3. jula.
Mnogi posmatrači kažu da Putin ne žuri da pristane na sporazum o prekidu vatre, jer vjeruje da pobjeđuje u ratu na terenu i da je vrijeme na njegovoj strani. Međutim, Rusija je pretrpjela ogromne gubitke u ljudstvu, a njena ekonomija je pretrpjela veliki udarac zbog rastućih troškova za odbranu.
Uz izvještavanje dpa i AP