Najveću državnu nagradu Crne Gore dobio promoter četništva, odbio je svjetski priznat umjetnik

Dio javnosti osporava dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja Crne Gore, književniku Bećiru Vukoviću zbog negiranja crnogorske nacije i podrške četničkom pokretu iz Drugog svjetskog rata.

Zato je više stotina građana 8.jula protestovalo blizu državne Vile Gorica gdje je organizovana svečanost povodom dodjele nagrade.

Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se u čast Dana državnosti Crne Gore stvaraocu čija djela predstavljaju prepoznatljivo i trajno dobro Crne Gore. U Crnoj Gori je 13. jula 1941. počeo antifašistički ustanak.

Jedan od tri laureata Miloš Karadaglić, svjetski priznat klasični gitarista, je odbio da primi nagradu.

Osim Vukovića nagradu je dobio grafičar Veljo Stanišić. Nagrade će im uručiti predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Šta je sporno sa knjigom Bećira Vukovića?Nagradu je dobio za književno stvaralaštvo u 2024. konkretno za knjigu "Kuće beskućnika".

Vuković je rekao da je knjiga registrovana u Narodnoj biblioteci Srbije.

Međutim za tu knjigu, se na web stranici Cobbis, koja je baza podataka svih biblioteka u Srbiji, navodi da je "u štampi".

Uz to navedeno je i da"nijedna biblioteka u COBISS.SR sistemu nema primjerak ove građe".

COBISS je skraćenica za Co-operative Online Bibliographic System and Services -informacioni sistem koji povezuje više od 270 biblioteka u Srbiji i dio je regionalne bibliotekarske mreže.

Knjiga nije registrovana ni u Crnoj Gori niti je ima u knjižarama i bibliotekama.

Šta je sporno kod Bećira Vukovića?U kolumnama, Vuković je 2018. glorifikovao četničkog vođu iz Drugog svjetskog rata tvrdeći da je on "vođa trećeg srpskog ustanka" i stavljajući znak jednakosti između Srba i četnika.

"Smatram, ko god od Srba, ne brani Dražu Mihailovića, da će protiv njega, samo vrijeme, dići optužnicu, zato što nije ustao u odbranu Draže, jednog od velikih srpskih vođa…", naveo je Vuković.

Podržavao je politiku proruskog Demokratskog fronta Andrije Mandića navodeći da je 'to jedina istina na političkom oblačnom nebu Crne Gore'.

Protivnici dodjele nagrade Vukoviću ističu da je on kroz tekstove negirao crnogorsku naciju tvrdeći da je izmišljena od strane Kominterne (Komunistička Internacionala iz 1919. osnovana u Moskvi).

Vuković je u tekstu iz 2021. za magazin "Vidovdan" napisao:

"Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije Đilas (Milovan, revolucionar) je Crnoj Gori oko vrata namakao omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne".

Na optužbe da vrijeđa građane koji se nacionalno izjašnjavaju Crnogorcima, Vuković je rekao da je na djelu 'antisrpska histerija'.

"Svi napadi na mene i vađenja iz konteksta, do toga da pripadam četničkoj ideologiji – to su podmetanja jer se ne smije reći da Srbin ne smije dobiti Trinaestojulsku nagradu", rekao je za Gradsku TV kojom upravljaju vlasti Podgorice.

Vuković je član Udruženja književnika i Crne Gore i Srbije, potom predsjednik Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine, uređuje časopis 'Srpski jug'...

On je 2016. dodijelio godišnju nagradu Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine vodećem ideologu Kremlja Aleksandru Duginu koji je podržavalac invazije Rusije na Ukrajinu 2022.

Osuda dodjele državne nagrade Bećiru VukovićuGotovo čitava opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista je osudila dodjelu nagrade Bećiru Vukoviću nazivajući ga "nacionalistom, šovinistom, negatorom crnogorske nacije i države i poklonikom fašizma".

Crnogorski PEN centar je ocijenio da je nagrada Vukoviću 'primjer društvenog i vrijednosnog sunovrata u režiji crnogorske vlasti'.

Organizacija STEGA (Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru) je najavila tužbu Upravnom sudu tvrdeći da je nagrada dodijeljena protivno zakonu.

Zakon, naime propisuje, da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja nagrada. Ove godine sva tri laureata su iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

Pokrenuta je i peticija za poništavanje dodjele nagrade.

Šta kaže država?Iz partija vlasti jedino se oglasila ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović koja je problematizovala činjenicu da su sva tri dobitnika iz oblasti kulture i umjetnosti.

"To prirodno upućuje na potrebu da preispitamo da li su dostignuća iz drugih oblasti, posebno iz nauke i inovacija, imala jednaku šansu da budu prepoznata i vrednovana", kazala je ona.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio da se dodjela državne nagrade mora temeljiti na vrijednostima antifašizma, građanskog društva i demokratije.

"Svako ko odlučuje o dodjeli Trinaestojulskih nagrada uvijek mora imati na umu ove vrijednosti", poručeno je iz kabineta Milatovića.

O nagradi je odlučivao sedmočlani žiri u kome je jedan od članova reditelj Danilo Marunović koji je bio nesaglasan sa mišljenjem većine.

On tvrdi da je nagrada "namještena" i da će to dokazati pred institucijama.

Karadaglićevo odbijanje nagradeMarunović je pozdravio gest Miloša Karadaglića koji je u otvorenom pismu zahvalio Skupštini i žiriju na odluci da mu dodijele nagradu, ali i kazao da je ne može primiti u trenutnim okolnostima.

"Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti", naveo je Karadaglić.

Zbog odbijanja nagrade, našao se na meti ostale dvojice dobitnika, posebno Velja Stanišića koji je, uz uvrede, ocijenio da "Karadaglić nije dostojan nagrade".

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je ocijenila da je dešavanjima oko nagrade "probijeno dno".

"Onaj koji ima svjetsku karijeru je odbio nagradu. Drugi, vatreni podržavalac Draže Mihailovića, se polomio da falsifikuje CIP za knjigu koju niko ni u Crnoj Gori ni u Srbiji nije vidio ni pročitao. Treći je sinoć imao diskriminatorni ispad prema Romima i pokušao da ponizi boljega od sebe rasističkim rječnikom 'ciganjenje'", riječi su Bajramspahić.

Brojne javne ličnosti su čestitale Karadagliću na gestu odbijanja nagrade, što se prvi put desilo otkako je ustanovljena.

Karadaglić je svjetski poznato ime, više puta je nastupao u Rojal Albert Holu u Londonu, u Karnegi Holu u Njujorku, a BBC Music ga je nedavno uvrstio među šest najvećih imena koja su oblikovala zvuk klasične gitare.

Živi u Londonu, odakle kroz svoju fondaciju pomaže mlade talente u Crnoj Gori.

Novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada, a za životno djelo je dvadeset prosječnih bruto zarada.

Saradnja na tekstu: Mirjana Jeftović