Nastavak nuklearnih pregovora Irana i SAD-a prvi put od 12-dnevnog rata usred dubokog nepovjerenja
Sjedinjene Američke Države i Iran spremni su da se vrate za pregovarački sto u trenutku kada su tenzije između dvije zemlje visoke, a povjerenje nisko.
Pregovori su prvobitno bili planirani za 10. juli u Oslu, prema izvorima Radija Slobodna Evropa, ali sada se navodi da je sastanak odgođen, vjerovatno za sljedeću sedmicu.
Kad god da se održe, ti razgovori mogli bi označiti mogući novi početak nuklearne diplomatije između dugogodišnjih protivnika, svega nekoliko sedmica nakon što su izraelsko-američki zajednički vazdušni napadi bili usmjereni na iranska nuklearna postrojenja.
Izrael je napao Iran 13. juna, samo dva dana prije nego što su Teheran i Washington trebali održati šestu rundu pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Američki predsjednik Donald Trump potom je odobrio da se Sjedinjene Države pridruže Izraelu u napadu na iranska nuklearna postrojenja.
Nakon toga, Washington je posredovao u postizanju sporazuma o prekidu vatre kojim su zaustavljena neprijateljstva.
U autorskom tekstu objavljenom 8. jula u Financial Timesu, iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araqchi zapitao se kako Teheran može "imati povjerenja u dalji angažman" nakon što je "našu dobru volju uzvratilo dvije nuklearno naoružane vojske napadom".
Iako je Trump govorio o postizanju "trajnog sporazuma" s Iranom, nije naveo šta bi takav sporazum tačno podrazumijevao.
Međutim, njegovi najnoviji potezi ukazuju na pomak s kratkoročnog upravljanja krizom ka širem strateškom pristupu s ciljem da se postigne sporazum koji će se baviti iranskim nuklearnim programom, njegovim regionalnim uticajem i širim bezbjednosnim okvirom Bliskog istoka.
Iran je, čak i nakon 12-dnevnog rata s Izraelom, insistirao na tome da ostaje posvećen diplomatiji, iako je zatražio garancije da bi svaki sporazum uključivao mehanizme koji bi spriječili dalje izraelske napade.
Od kada je primirje stupilo na snagu 24. juna, Trump šalje različite signale o tome da li je i dalje vrijedno nastaviti pregovore s Iranom, s obzirom na trenutno stanje njegovog nuklearnog programa.
Američki predsjednik tvrdi da su napadi "uništili" iranska nuklearna postrojenja. Iran priznaje da su lokacije teško oštećene, ali obećava da će nastaviti s nuklearnim programom, posebno s obogaćivanjem uranijuma.
Iran je možda izgubio dio pregovaračke moći nakon napada, ali i dalje ima određene adute.
Prije napada, Iran je akumulisao više od 400 kg uranijuma obogaćenog na 60 posto, što je vrlo blizu nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, i navodno je dio tog materijala premjestio na nepoznate lokacije.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navodi da ne zna gdje se sav taj materijal trenutno nalazi.
Istovremeno, Iran je obustavio saradnju s inspektorima i sugerisao da su informacije koje je podijelila UN-ova nuklearna agencija možda omogućile napade, što je izazvalo zabrinutost da se Iran približava potpunom povlačenju iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
Međutim, Trump je upozorio da će narediti novu kampanju bombardovanja ako Iran nastavi s visokim nivoima obogaćivanja uranijuma.
Ipak, i Teheran i Washington tvrde da i dalje žele diplomatsko rješenje, ali Iran je, prema svemu sudeći, u većoj potrebi za dogovorom nego Sjedinjene Države.
Bez sporazuma, ne samo da će prijetnja daljnje vojne akcije ostati, već će Iran biti izložen i riziku uvođenja sankcija UN-a koje su evropske sile zaprijetile ponovo aktivirati.
Bez obzira na to da li predstojeći pregovori u Oslu donesu stvarni napredak ili samo kupe vrijeme, jedno je jasno: povratak diplomatiji vodi kroz minsko polje nepovjerenja, propuštenih prilika i uzajamnih prijetnji.
Iako obje strane nastavljaju razgovore, prostor za postizanje dogovora se ozbiljno počeo sužavati.