EU razmatra sankcije i vizne restrikcije zbog političkog pritiska u Gruziji

Dok se ministri inostranih poslova EU okupljaju u Briselu 15. jula na svom posljednjem zvaničnom sastanku prije ljetne pauze, Gruzija se ponovo nalazi visoko na dnevnom redu zbog pogoršane političke situacije u toj južnokavkaskoj republici, nakon nedavnih hapšenja nekoliko opozicionih političara.

Iako je prošlog mjeseca ovo pitanje bilo samo kratka tačka dnevnog reda među ministrima, sada je postalo jedno od ključnih - i ovoga puta bi mogle biti preduzete odlučnije mjere, nakon što su ranije usvojene samo simbolične akcije protiv Tbilisija.

Početkom 2025. godine, Brisel je uveo vizne zahtjeve za nosioce gruzijskih diplomatskih pasoša. Takođe se suzdržao od održavanja političkih sastanaka na visokom nivou i preusmjerio sredstva EU s gruzijske vlade prema civilnom društvu.

Najhitnije pitanje ovog puta jeste da li će EU, uz jednoglasno odobrenje svih 27 država članica, uspjeti uvesti bilo kakve sankcije.

Pokušaja je bilo i ranije, naročito u januaru, kada je šefica spoljne politike EU Kaja Kallas željela uvesti zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine za 13 osoba povezanih sa strankom Gruzijski san, zbog gušenja opozicionih protesta.

Glasovi protiv iz Bratislave i BudimpešteTada su Mađarska i Slovačka stavile veto na te poteze, što je dovelo do zastoja u razgovorima o sankcijama u Briselu.

EU zvaničnici su posljednjih sedmica takođe raspravljali o mogućnosti da se na crnu listu stave pojedinci odgovorni za ono što se u internom dokumentu EU, u koji je imao uvid Radio Slobodna Evropa (RSE), naziva "instrumentalizacijom pravosuđa od strane gruzijskih vlasti".

To bi bilo učinjeno u okviru "globalnog režima sankcija EU za ljudska prava", okvira sličnog američkom Magnitsky zakonu, koji već obuhvata više od 100 počinilaca kršenja ljudskih prava iz različitih zemalja, uključujući Kinu, Libiju, Rusiju i Sudan.

Prema riječima nekoliko EU zvaničnika upoznatih s diskusijama, više od 10 članica EU, uključujući Francusku, Holandiju, Poljsku, Austriju, Švedsku i baltičku trojku (Estoniju, Latviju i Litvaniju), zalaže se za to da ministri spoljnih poslova usvoje sankcije.

Kao i u januaru, Bratislava i Budimpešta pružaju otpor tom prijedlogu, tvrdeći da bi bilo kakva restriktivna mjera mogla dodatno pogoršati situaciju i da je dijalog s Tbilisijem bolji pristup.

Iako se ne svrstava uz Slovačku i Mađarsku, Grčka se takođe protivi donošenju ishitrenih odluka.

Uprkos očitom protivljenju, mnogi diplomati s kojima je RSE razgovarao pod uslovom anonimnosti vjeruju da još postoji mogućnost postizanja konsenzusa da se barem nekoliko gruzijskih sudija stavi na crnu listu za koje EU smatra da su odgovorni za hapšenje opozicionara u Gruziji.

Vjeruje se da bi zemlje skeptične prema sankcijama mogle prihvatiti ovakav kompromis, umjesto uvođenja mjera protiv visokoprofilnih političara.

A koje se još opcije razmatraju?

Radikalan potezNajizvjesniji potez koji se razmatra jeste suspenzija vizne liberalizacije za građane Gruzije, mjera koja zahtijeva samo kvalifikovanu većinu od 55 posto država članica koje predstavljaju 65 posto ukupne populacije EU.

Švedska je najnovija zemlja koja se zalaže za ovaj korak, tvrdeći da bi se mogao privremeno primijeniti ako se situacija nastavi pogoršavati nakon lokalnih izbora u Gruziji početkom oktobra.

Ovakav stav navodno podržavaju i baltičke države, Danska, Francuska i Poljska.

Međutim, druge zemlje, posebno Grčka i Slovenija, izrazile su rezerve.

One tvrde da bi ovako radikalan potez, s obzirom na to da EU nikada ranije nije suspendovala viznu liberalizaciju za zemlju kandidatkinju, trebao biti krajnja mjera.

Takođe je istaknuto da bi takav korak vjerovatno više negativno uticao na obične građane Gruzije, nego na samu političku elitu.

'Blaža mjera'Drugi prijedlog koji je iznijela Evropska komisija jeste uvođenje zabrane ulaska u pojedine zemlje članice za određene osobe.

Ovo se smatra donekle "blažom mjerom" u poređenju sa sveobuhvatnom suspenzijom vizne liberalizacije ili široko postavljenim sankcijama. Međutim, ova mjera bi bila djelotvorna samo ako bi je usvojilo i međusobno uskladilo više država članica.

I dalje je neizvjesno hoće li do toga doći, budući da su neke zemlje, poput Bugarske, Grčke, Italije i Rumunije, naglasile da je i dalje važno održavati otvorene kanale komunikacije s Tbilisijem.

Interni dokument EU takođe spominje mogućnost suspenzije kandidatskog statusa Gruzije, koji je Uniji jednoglasno dodijeljen u decembru 2023. godine.

Međutim, EU nikada ranije nije jednostrano povukla kandidatski status nekoj zemlji (Island je sam zatražio povlačenje svog statusa kandidata 2015. godine). I za ovaj korak bila bi potrebna jednoglasna odluka svih članica.

Na kraju, postoji još jedna opcija koja bi se mogla ostvariti već ove sedmice: velika grupa zemalja, predvođena baltičkom trojkom, planira zatražiti od Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) i Evropske komisije da sprovedu temeljitu procjenu Sporazuma o pridruživanju EU–Gruzija iz 2016. godine.

Cilj bi bio da se istraži mogućnost suspenzije pojedinih dijelova sporazuma u budućnosti, kao što su odredbe o slobodnoj trgovini koje on uključuje.

Za takvu djelimičnu suspenziju bila bi dovoljna kvalifikovana većina članica EU.