Iscrpljeni vatrogasci i skriveni motivi iza požara u Sjevernoj Makedoniji

Maleševski vatrogasci su iscrpljeni od dvonedeljne borbe sa požarom koji je zahvatio planinu Goten, pokazuju fotografije podijeljene na društvenim mrežama. Šire se i pozivi lokalnom stanovništvu da se uključi u borbu sa požarom dugim desetine kilometara u kojem gore stoljetna stabla.

"Ovo su pluća polovine regije", kaže gradonačelnik Berova Zvonko Pekevski.

Pored ovog požara, koji se u biltenu Centra za upravljanje krizama pojavljuje kao aktivan ukupno 14 dana, već 15 dana gori na nekoliko mjesta u blizini Makedonskog Broda, a u opštini Želino i selima oko Prilepa gori već 10 dana zaredom.

Prema riječima direktora Javnog preduzeća Nacionalne šume Zdravka Trajanova preko 90 posto požara koji su zahvatili zemlju su podmetnuti. On objašnjava da se čini da su požari jednostavno tempirani da izbiju u određeno vrijeme, obično tokom ovog perioda.

"Znate, požari ove godine su počeli sa deponijama. Ako slijedite tu logiku, požari se mogu podmetnuti na deponijama tokom cijele godine, ali opet je ovaj period nekako tempiran. Požari su počeli na otvorenom, a sada su u degradiranim šumama i tako dalje. Dakle, neko jednostavno stavlja taj zapaljivi materijal gdje može planuti, a problemi i posljedice požara su značajni“, kaže direktor Trajanov.

Što se tiče motiva, Trajanov kaže da oni mogu biti vrlo različiti, od ekonomskog kriminala zbog spaljenog drveta do političkih motiva. Ističe da su neki od požara podmetnuti u regijama gdje nema kvalitetne drvne mase, što ostavlja prostora za sumnju da se ne radi uvijek o ekonomskom kriminalu.

"Požari su počeli oko Skoplja, prvo oko deponija i na neki način su počeli biti vidljivi na mjestima gdje je neko jasno trebao dati do znanja - evo šta se dešava u zemlji, čak i pored autoputeva i ne znam, jako blizu Skoplja, tako da ništa ne isključujem i najbolje je prepustiti Ministarstvu unutrašnjih poslova i Javnom tužilaštvu da daju odgovore", dodaje.

Vatrogasci iz Resena sedmi put zaredom gase požar u prirodnom rezervatu Ezerani u blizini Prespanskog jezera. Sa pauzama od nekoliko dana, vatra gori u suvoj travi i širi se prema selima Perovo i Pokrvenik.

"Imamo neke tragove, jedna osoba je viđena, ali je nismo uhvatili, pratimo dronovima, video nadzorom, ali je nismo uspjeli uhvatiti", kaže gradonačelnik Resena Jovan Tozievski.

Požar je prouzrokovao veliku štetu u Prirodnom parku Ezerani, zaštićenom području četvrte kategorije koje je dom endemskim i ugroženim vrstama flore i faune, uključujući i najveću koloniju pelikana. Makedonsko ekološko društvo objavilo je analizu nakon gašenja požara koji je zahvatio preko 500 hektara zemljišta sa procijenjenom štetom od nekoliko miliona eura.

Prema riječima direktora Uprave za zaštitu i spašavanje Stojanča Angelova, jedan od mogućih motiva piromana je vjerovatno izazivanje straha i anksioznosti među stanovništvom.

"Motivi su različiti, postoji mogućnost da postoje ekonomsko-kriminalni motivi. Možda se neko nada da će moći posjeći izgorjelu šumu jer na nekim mjestima imamo požare koji su se neobjašnjivo pojavili u visokokvalitetnoj šumi. Postoji i mogućnost patoloških motiva - piromana, ali oni ne bi palili vatru u blizini naseljenog mjesta gdje bi bili viđeni, uhvaćeni, snimljeni", kaže Angelov.

Objašnjava da se na terenu ove godine, za razliku od prošle, primjećuje često ponavljanje određenog požara na istim mjestima, što mu daje, kako kaže, za pravo da sumnja da ih neko namjerno pali kako bi pokazao da se vlasti ne mogu nositi s njima.

"Ne, nisam rekao politički, ali kod požara kod Želina, nemamo kvalitetnu šumu na nekim mjestima gdje imamo paljenje, tako da jednostavno imamo pravo sumnjati u druge motive. S druge strane, taj požar smo nekoliko puta ostavili pod kontrolom, potpuno je ugašen", kaže Angelov i navodi da su korišteni veliki resursi, helikopteri, traktori, terenska vozila.

"Dan-dva kasnije se ponovo rasplamsao, ponovo ćemo ga ostaviti pod kontrolu, ponovo će se rasplamsati na nekom drugom mjestu koje nije povezano sa linijom vatre tako da sumnjamo da je raktiviran sa već izgorjelog područja", navodi Angelov.

Privedeno 27 osumnjičenih, otvorene tri istrageMinistarstvo unutrašnjih poslova navodi da je od početka operativne akcije "Požar 2025" u aprilu ove godine do 24. jula privedeno ukupno 27 osoba. Od toga su četiri privedene u aprilu, a ostale u julu. Policija je Tužilaštvu podnijela 19 krivičnih prijava protiv 22 osumnjičenih.

"Od njih se 18 odnosi na krivično djelo 'izazivanje opšte opasnosti', a jedna na 'sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje'", navodi se u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova za Radio Slobodna Evropa.

U protekla tri mjeseca, Tužilaštvo je objavilo da su otvorili tri preliminarne istrage o podmetanju požara, odnosno krivičnom djelu "izazivanja opće opasnosti". U jednoj od njih, osumnjičeni se tereti i za ugrožavanje okoliša otpadnim materijalima.

Rasplamsale se i političke svađePožari su se "uvukli" i u stranačke prepirke - vladajuća VMRO-DPMNE optužila je da, dok se institucije bore da zaštite svaki pedalj zemlje, opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) gura politiku i pokušava da osvoji političke poene.

"Piromanski i nekrofilni SDSM želi da stvori neku vrstu panike i histerije među ljudima i čini sve što može da stvori neku vrstu slike da se Vlada ne bavi požarima, nešto u šta niko ne vjeruje", navodi se u saopštenju VMRO-DPMNE.

Ranije je SDSM optužio vladu da nema kontrolu nad požarima.

"Vlada i institucije su nemoćne i nesposobne da odgovore na izazov", rekao je SDSM.

Država je takođe aktivirala Evropski mehanizam civilne zaštite, ali s obzirom na to da požari bjesne širom Evrope, trenutno nema slobodnih letjelica koje bi mogle pomoći.

"U ovom trenutku nema slobodnih letjelica koje bi bile dio tog mehanizma EU koji bi pomogao. Dakle, trenutno se na terenu nalazi više od 200 pripadnika vojske. Policija vozi ta specijalna vozila – betere, picgauere i hermeline", rekao je premijer Hristijan Mickoski.

Iz Nacionalnih šuma kažu da će se nakon što se požari ugase provesti analize o tome koliko je drvne mase i kolika je površina izgorjela.

U 2024. godini u šumskim požarima izgorjela je površina od 61.061 hektara, što je prouzrokovalo štetu od 5.111.962.381 denara (preko 82 miliona eura), prema podacima koje je Radio Slobodna Evropa dobio od Nacionalnih šuma.

Iste godine, prema podacima Nacionalne uprave za šume, registrovano je 250 šumskih požara.

Samo u požarima u 2022. godini spaljene su desetine hiljada hektara šume, od čega više od 4.000 hektara samo u Berovu, Pehčevu i Delčevu. Ukupna materijalna šteta od svih šumskih požara procijenjena je na 38 miliona eura.