Na 'popravci' zakon o crnogorskoj tajnoj službi, predviđao prisluškivanje bez kontrole

Vlada Crne Gore privremeno je - nakon kritika nevladinih organizacija i opozicije - povukla predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da će Vlada amandmanima popraviti tekst zakona koji je u skupštinskoj proceduri.

Dodao je da su i u Ministarstvu imali dileme za pojedine predloge.

Potpuno povlačenje zakona iz skupštinske procedure tražilo je više od 20 nevladinih organizacija jer njime se, kako ocjenjuju, Agenciji daju još veće moći uz manju kontrolu njenog rada.

"Činjenica je da imamo istoriju zloupotreba u ANB-u i sa manjim ovlašćenjima nego što im se sad daje", poručio je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.

Suđenja za nezakonito prisluškivanjeI pored veće kontrole nad mjerama tajnog nadzora koji propisuje zakon koji je na snazi, bilo je nezakonitog prisluškivanja, zbog čega se trenutno sudi bivšem direktoru ANB-a Dejanu Peruničiću.

Ti postupci su zatvoreni za javnost.

Jedan od prisluškivanih od strane ANB-a je i poslanik opozicione URA-e Zoran Mikić.

"Javnost će ostati šokirana kada se (nakon presude) objavi tabela od nekoliko stotina lica koja su nezakonito prisluškivana ili praćena u periodu od 2014-2020", kazao je on na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost 29. jula

Peruničić je smijenjen sa mjesta direktora decembra 2020, nakon što je poslije pada Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića vlast preuzela koalicija proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i URA.

Tokom njegovog mandata prisluškivani su predstavnici pravosuđa, vjerskih zajednica ali i tadašnje opozicije a sadašnje vlasti iz redova DF-a i Demokrata.

Zbog toga Mikiću nije jasno kako proširenje ovlašenja tajne službe, koje podrazumijeva Vladin predlog zakona, podržavaju bivši opozicionari "koji su na sopstvenoj koži osjetili kako izgleda zloupotreba ANB-a".

"Dati šira ovlašćenja bilo kom direktoru ANB-a, u trenutku dok se protiv bivšeg direktora vodi sudski postupak, može ili samo neko ko je zlonamjeran ili ko želi da legalizuje ono što je u prethodnom periodu rađeno na nezakonit način."

'Nacionalna bezbjednost iznad prava pojedinaca'Vlada je 23. jula na telefonskoj sjednici utvrdila zakonski predlog sa širim ovlašćenjima za ANB i od Skupštine tražila da ga razmatra po hitnom postupku.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su korekcije sadašnjeg zakona bile potrebne s obzirom da se on primjenjuje već 20 godina.

Iz ANB su pojasnili da je na zakonskom predlogu rađeno pet godina, u saradnji a partnerskim zemljama Evropske unije i NATO, prije svega Hrvatskom.

Predloženim zakonom se direktoru daje pravo da - u slučaju hitnosti - pokrene mjere tajnog nadzora elektronskih komunikacija bez prethodno pribavljene saglasnosti Vrhovnog suda.

Saglasnost se traži po pokretanju tajnog nadzora.

Te mjere su izuzetak, ne pravilo, pojasnila je predstavnica ANB-a Sanja Raičević.

"Imali smo situacija da nam partneri iz NATO traže podatke o teroristi koji se nalazi na aerodromu u tranzitu dva sata. Da li cijenite da u roku od dva sata direktor ANB-a može obezbijediti saglasnost suda?"

Dodala je da za ta dva sata ta osoba može napustiti Crnu Goru ili izvesti napad, a crnogorske institucije se pokazati kao neadekvatan partner u dostavljanju informacija.

Napomenula je da u sistemu nacionalne bezbjednosti pravo pojedinca ne može biti iznad bezbjednosti države.

Ukoliko ne dobije saglasnost suda u roku od 48 sati, kompletni podaci i materijal dobijeni tom mjerom se uništavaju, propisano je predlogom zakona.

Zakon predviđa i da ANB-a ne mora da sprovodi javne procedure nabavki, da direktor odlučuje o prijevremenom odlasku u penziju zaposlenih i da službenici mogu imati uvid u nečije lične podatke bez bilo čije saglasnosti.

Posebno zabrinjava uvid u lične podatkeUpravo odredbe da ANB može - bez pitanja, dozvole i nezavisnog nadzora - pristupiti bilo čijem zdrastvenom kartonu, bankarskim računima, telefonskim listinzima i podnijetim prijava problematizovala je grupa nevladinih organizacija.

"Vi sad dajete ovlašćenja da svako od novinara, zubara do psihijatara mora da - bez ikakvog naloga- da podatke ANB-u. To je kranje zabrinjavajuće", kazala je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.

Insistiraju na usaglašavanju zakonskog predloga sa međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava.

Vlada je, posebno ističe, ignorisala ovogodišnja upozorenja Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava da pristup ličnim podacima mora imati sudsku kontrolu.

Naime, Komitet je izrazio zabrinutost zbog nedovoljnih mehanizama zaštite prava na privatnost.

Ustavni sud Crne Gore je još 2014. godine utvrdio da isključivo sud ovlašćen da odobri mjere kojima se zadire u tajnost komunikacija.

Civilni sektor poziva da se uspostavi pravna i nezavisna institucionalna kontrola rada ANB-a u skladu sa međunrodnim stanaradima.

Pozdravili su spremnost Vlade da doradi predlog zakona.

"Očekujemo da se uvaže primjedbe stručne javnosti, sprovede javna rasprava, konsultuju međunarodni partneri i eksperti i da zakon sačeka do jeseni, kako bi proces bio demokratski i usmjeren ka zaštiti prava građana", naveli su iz NVO.

Iz Vlade nisu saopštili kada se može očekivati da popravljeni tekst zakona stigne u Skupštinu.

Poslanici bi krajem ove sedmice trebalo da počnu jednomjesečni odmor.