Vijeće naroda RS odbilo veto Kluba Bošnjaka na uvođenje 'pomoćne' policije
Vijeće naroda Republike Srpske nije prihvatilo 30. jula odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na zakon koji predviđa formiranje 'pomoćnog' sastava policije u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Zaštitu vitalnog interesa u Vijeću naroda RS pokrenuo Klub Bošnjaka, nakon što je Narodna Skupština RS 3. jula izglasala zakon koji omogućava formiranje 'pomoćnog' sastava policije , uprkos pozivima iz Evropske unije i OHR-a da to ne čini.
Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka, izjavio je za Radio Slobodna Evropa, nakon sjednice Vijeća naroda RS, da su još svježa sjećanja na ulogu rezervnih sastava policije u ratu devedesetih godina, te da su "političke krize prisutne i danas", zbog čega oni smatraju da su ugroženi nacionalni interesi bošnjačkog naroda u RS.
Tabaković ističe kako "nisu obezbijeđeni ni mehanizmi koji bi omogućili uključivanje Bošnjaka u 'pomoćni' sastav policije".
"Mi sumnjamo u iskrene namjere Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS i evo prilike da Ministarstvo ispoštuje Ustav Republike Srpske da popuni nedostajuće policijske snage iz reda Bošnjaka, Hrvata i ostalih, kako bi mogli nesmetano funkcionisati, ako je to razlog. Ja mislim da se ovdje krije politička igra i mi smo donijeli odluku da je interes našega naroda ugrožen kroz ovaj zakon", rekao je Tabaković za RSE.
Prema proceduri, sada treba biti formirana zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne Skupštine RS da pokuša usaglasiti taj zakon. Ukoliko ne dođe do usaglašavanja, konačnu odluku će donijeti Ustavni sud RS.
Vijeće naroda RS ima 28 delegata, po osam iz klubova delegata konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) i četiri u klubu delegata Ostalih naroda.
Vijeća naroda Republike Srpske je institucija čiji je zadatak da štiti vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda u RS.
Taj mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba u Vijeću naroda da određene zakone proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe njihovo usvajanje.
Tabaković je rekao za RSE da će sporni zakon biti osporavan i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, ukoliko u Republici Srpskoj stupi na snagu.
Iz EU i OHR-u su i prije usvajanja zakonskih izmjena u RS pozivali na odustajanje od takve odluke.
Takođe, Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova drugog entiteta, Federacije BiH, naveo je da će i oni pokrenuti proceduru za formiranje rezervnog sastava policije.
Protiv usvajanja izmjena zakona o policiji bili su i u opozicionim strankama u RS-u.
RS je 2019. pokušao da osnuje rezervni sastav policije, ali je ta stavka izbrisana iz izmjena zakona o policiji, te je osnovana žandarmerija, kao posebna organizaciona jedinica u upravi policije.
Bosna i Hercegovina ima ukupno 16 policijskih agencija, od kojih tri djeluju na državnom nivou, dvije na entitetskom, deset u kantonima Federacije BiH, te samostalna policija Brčko Distrikta.
Prema podacima Eurostata od prije četiri godine, BiH na 100.000 stanovnika ima trećinu više policajaca od prosjeka EU.