Hoće li dvije milijarde dolara postati nova tačka u sporenjima Hrvatske i Crne Gore?

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske tvrdi da joj Crna Gora, po osnovu sukcesije vojne imovine iz jugoslovenskog perioda, duguje dvije milijarde dolara.

"Hrvatska ima sve potrebne stručne analize i precizne izračune o svim stavkama otete vojne sukcesijske mase, s kojima će u određenom trenutku upoznati crnogorsku i međunarodnu javnost", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) posebna savjetnica šefa hrvatske diplomatije Vanda Babić Galić.

Nije odgovorila na dodatno pitanje – na šta se ta imovina odnosi.

Hrvatski "Večernji list" objavio je da su dio sporne vojne imovine i četiri kanadera koje je Crna Gora "uzela" 1991. godine a potom prodala Grčkoj.

Ministar odbrane Dragan Krapović, međutim, tvrdi da nije bilo zvanične potvrde o bilo kakvom dugu.

Crna Gora i Hrvatska, nezavisno od toga, spore se oko vlasništva nad školskim brodom "Jadran".

Sporazum o sukcesiji Savezne federativne republike Jugoslavije potpisan je juna 2001. u Beču između bivše Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) i ostalih republika sukcesora - Hrvatska, Slovenija, Makedonija i Bosna i Hercegovina.

On sadrži sedam aneksa koja tretiraju različite segmente zajedničke imovine.

Što se tiče sukcesija vojne imovine Sporzum predviđa da države sukcesori dogovaraju aranžmane između sebe.

Protestna nota zbog amblema 'Jadrana'Povod za novo pogoršanje odnosa je odluka crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački na kojima je prikazan školski brod "Jadran", koji se nalazi u Crnoj Gori, a potražuje ga Hrvatska.

Iz Ministarstva odbrane Crne Gore saopšteno je da su izradili značke "u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju ovog broda za Crnu Goru".

Zbog toga je Zagreb 3. avgusta uputio protestnu notu Podgorici, ocjenjujući da "takvi potezi i poruke nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati".

Tada je pomenuto i da Crna Gora duguje Hrvatskoj na ime sukcesije vojne imovine oko dvije milijarde dolara.

Protestnoj noti je prethodila i nedavna odluka Ministarstva odbrane Crne Gore da ne učestvuje na vojnoj paradi u Zagrebu, povodom 30. godišnjice operacije "Oluja".

RSE je poslao upit Ministarstvu odbrane za komentar na navode hrvatske zvaničnice, a Vladi da li će razmatrati odgovornost ministra Krapovića zbog protestne note Zagreba.

Vlada se nije oglašavala povodom ovog slučaja.

Poruke zvaničnog Zagreba KrapovićuSavjetnica šefa hrvatske diplomtije kazala je da, ako crnogorski ministar odbrane ne zna što je bilo, o tome treba da pita svoje prethodnike ili pogleda u arhive.

Gdje će naći bilješke da su proteklih 20-ak godina visoki vojni funkcioneri Crne Gore bili detaljno brifovani o visini potraživanja Hrvatske - a tiču se nezakonito otete sukcesijske mase vojne imovine Jugoslovenske narodne armije (JNA), kazala je Babić Galić.

Dodala je da o tome postoji opsežna dokumentacija u hrvatskom Ministarstvu.

Ministar tvrdnjama da ne zna za hrvatska potraživanja svjesno obmanjuje crnogorsku javnost ili je, naprosto, talac neke druge politike, koja Crnoj Gori ne donosi napredak, kazala je savjetnica ministra.

Pogoršani odnosi zbog Rezolucije o JasenovcuOdnosi dvije države su od raspada Jugoslavije '90-ih godina prošli različite faze, od učešća Crne Gore u agresiji na hrvatski Dubrovnik do njihove normalizacije.

Iz tog perioda ostala su otvorena pitanja - granice na Prevlaci, zločina u logoru Morinj, vlasništva nad brodom "Jadran"... koja su dobila na težini nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine.

Tada je na izborima smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partija socijalista Mila Đukanovića, sa kojom je zvanični Zagreb imao odlične diplomatske odnose.

Međutim, do značajnog pogoršanja odnosa došlo je kada je Skupština Crne Gore prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu na inicijativu vladajućih prosrpskih stranaka čiji je lider predsjednik parlamenta Andrija Mandić.

Hrvatska je to ocijenila provokacijom i Mandića, vicepremijera Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića proglasila personama non grata.

Bečić je lider Demokrata, čiji je potpredsjednik ministar odbrane Dragan Krapović.

Opet bez zatvaranja poglavlja 31Zbog pogoršanja odnosa, Hrvatska je spriječila Crnu Goru da prošle godine zatvori poglavlje 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

Ovo poglavlje neće biti zatvoreno ni ove godine.

Naime, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je početkom avgusta saopštila da do kraja godine planiraju zatvaranje pet poglavlja, među kojima se ne pominje 31.

Hrvatska, uprkos svemu, podržava evropsku perspektivu Crne Gore, poručila je savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić za RSE, ukazujući na važnost koju EU daje dobrosusjedskim odnosima.

"Koja će se ocjenjivati ispunjavanjem svih potrebnih uvjeta i kriterija. Na Crnoj Gori je da pokaže spremnost na dijalog i bilateralno rješavanje ovog i drugih pitanja koja opterećuju naše međudržavne odnose", ističe Babić Galić.

Crna Gora je do sada zatvorila sedam od 33 poglavlja.

Plan Vlade je da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane prva sljedeća članica - poslije Hrvatske.