Tri godine nakon masakra na Cetinju bijeli baloni za žrtve, porodice traže odgovornost
Na Cetinju je 12. avgusta obilježena treća godišnjica od masovnog ubistva, kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, od kojih dvoje djece a šest ranio.
Dvije i po godine kasnije, januara 2025, Aleksandar Martinović je u istom gradu ubio 13 osoba, među kojima dvoje djece.
Niko nije preuzeo političku ili institucionalnu odgovornost, poručeno je sa obilježavanja godišnjice.
"Da li je normalno da niko ne snosi moralnu odgovornost... nama je svaki dan težak, a teže mi je danas nego onoga dana. Sramno je", poručila je Vesna Pejović, koja je 2022. izgubila ćerku i dva unuka.
Porodice su zatražile sastanak sa predsjednikom države i premijerom, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem, u "cilju sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe".
Naime, u prvom slučaju na Cetinju je bilo 12 policajca u drugom devet.
Oni traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kao i direktora policije za centralni region Crne Gore Gorana Jokića.
Građani su palili svijeće i simbolično pustili u nebo bijele balone za žrtve ubistava.
U znak sjećanja, zastave na ulazu u grad i svim institucijama su na pola koplja.
Još se čeka na zakon o kontroli oružjaGodinu nakon prvog masovnog ubitva, podnijeta je inicijativa za donošenje "Markovog i Mašanovog zakona", koja između ostalog, predviđa detaljne psihološke procjene i automatsko oduzimanje oružja od lica sklonih nasilju.
Nazvana je po ubijenim dječacima, braći Martinović.
Inicijativu je pokrenula sestra jedne od žrtava masovnog ubistva, Maja Ljiljanić Popović.
Na pokretanje se odlučila nakon što je TV E prikazala dopise koji pokazuju da su nadležni ignorisali zakonsku obavezu oduzimanja oružja Vuku Boriloviću zbog nasilništva.
Međutim, vlasti nisu reagovale na njenu inicijativu do drugog masovnog ubistva na Cetinju januara 2025.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je istog mjeseca stavilo na javnu raspravu Nacrt zakona o oružju, koji se oslanja na "Markov i Mašanov zakon".
Međutim, Vlada od tada nije utvrdila predlog zakona, kojim potom treba da potvrdi Skupština.
Uoči treće godišnjice masovnog ubistva, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je na njegovo hitno donošenje:
"Zakona koji je nastao iz bola, ali nosi jasnu poruku – da država mora da reaguje na vrijeme, da nasilnici ne smiju slobodno nositi oružje, da zdravstveni sistemi moraju prijavljivati rizike".
Predsjednik je dodao da je obaveza da iz "tragedije izvučemo povuku" i da se izgradi sistem koji štiti svaku osobu u Crnoj Gori.
Zakonom protiv blokada, blokadom do odgovornostiNakon drugog masovnog ubistva na Cetinju januara 2025. pokrenuti su masovni protesti širom Crne Gore na kojima je, između ostalog, tražena odogovornost čelnika bezbjednosnog sektora.
Takođe tražeći odgovornost, porodice žrtava od februara svakog dana po više sati blokiraju saobraćajnicu između Cetinja i Podgorice.
"Umjesto dijaloga i ispunjenja zahtjeva, vlast ih ignoriše, optužuje za opstrukciju turističke sezone i pokušava da kroz izmjene Zakona o javnom okupljanju ograniči njihovo ustavno pravo na protest", poručeno je u zajednikom saopštenju nevladinih organizacija i istaknutih pojedinaca uoči godišnjice.
Crnogorske vlasti su krajem prošlog mjeseca, pod pritiskom međunarodne zajednice, povukle predložene izmjene Zakona, koje su predviđale zabranu blokada saobraćajnica kao vid protesta građana.
Vlast u Crnoj Gori čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, nekadašnji Demokratski front predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrate vicepremijera Alekse Bečića.
Demokrate rukovode sektorom bezbjednosti.