Udaljeno, simbolično, strateško: Aljaska u centru pažnje sastanka Trumpa i Putina

Kada se američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin sastanu na Aljasci 15. avgusta kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini, to će se desiti na mjestu koje istovremeno predstavlja tačku saradnje, suparništva i duboke simbolike.

Trump je, najavljujući mjesto održavanja samita, rekao da će razgovori s Putinom biti usmjereni na rješavanje sukoba koji traje već 45 mjeseci – najvećeg u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata – kroz kompromis između Ukrajine i Rusije oko teritorija.

"Dio teritorije će se vratiti, a dio razamijeniti", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući 8. avgusta. "Bit će razmjene teritorija na dobrobit obje strane", dodao je.

Za Billa Courtneyja, bivšeg američkog diplomatu koji je učestvovao u pregovorima o nuklearnom naoružanju tokom hladnog rata, geografija je glavni razlog za izbor Aljaske.

Ta savezna država se nalazi otprilike na jednakoj udaljenosti od Washingtona i Moskve, što predstavlja logističku pogodnost koja se u sovjetsko-američkim samitima rijetko mogla ostvariti.

"Aljaska vam, zapravo, nudi priliku da imate mjesto koje izgleda kao da je na pola puta između Moskve i Washingtona", ističe Courtney za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Za Putina, lokacija samita predstavlja suptilnu, ali značajnu pobjedu, smatra Matthew Schmidt, profesor nacionalne bezbjednosti i međunarodnih odnosa na Univerzitetu New Haven.

Ruski mediji, kaže Schmidt, pozdravili su izbor mjesta susreta na nekadašnjoj ruskoj teritoriji, koja je 1867. godine prodata Sjedinjenim Državama za 7,2 miliona dolara.

Bezbjednost je još jedan važan faktor, tvrdi Troy Bouffard, profesor bezbjednosti Arktika na Univerzitetu Aljaske u Fairbanksu.

Aljaska je 48. po veličini populacije među 50 američkih saveznih država, sa oko 730.000 stanovnika. To znači manje bezbjednosnih briga nego u kontinentalnom dijelu SAD-a.

Anchorage, najveći grad u državi sa oko 250.000 stanovnika i moguća lokacija samita, ima vrhunsku logistiku, kaže Bouffard.

Takođe, u blizini se nalazi združena vojna baza Elmendorf-Richardson, gdje je stacionirano na hiljade pripadnika američkog ratnog vazduhoplovstva i vojske.

"Uopšte nije teško zatvoriti ulice, zgrade i rute u Anchorageu", rekao je Bouffard.

Putin je izrazito nepopularan u Sjedinjenim Državama, prema anketi Pew Researcha iz juna. Osamdeset četiri posto Amerikanaca nema povjerenje u ruskog lidera da će postupati ispravno u međunarodnim poslovima.

Međutim, održavanje samita u trećoj zemlji komplikuje situaciju zbog optužnice Međunarodnog krivičnog suda (ICC) protiv Putina za ratne zločine.

Države članice ICC-a, njih 125, dužne su uhapsiti Putina ako zakorači na njihovu teritoriju. Sjedinjene Države, pak, nisu potpisnice ICC-a.

Pojavljivanje Putina na američkom tlu "neće izgledati dobro, ali bi izgledalo gore da su pokušali ovo organizovati u Washingtonu", rekao je Bouffard.

Desetine miliona Amerikanaca živi nekoliko sati vožnje od glavnog grada, što bi omogućilo protivnicima Putina i njegovog rata u Ukrajini da lako organizuju masovne proteste u Washingtonu.

Da bi došli do Aljaske iz kontinentalnog dijela SAD-a, građani moraju preći hiljade milja kroz Kanadu.

Letovi unutar SAD-a prema Aljasci spadaju među najskuplje u državi, a s obzirom na to da je samit najavljen samo sedmicu unaprijed, bit će izuzetno teško pronaći dostupne avionske karte.

Bouffard kaže da se ipak očekuju demonstracije duž puta u Anchorageu s ukrajinskim zastavama ili plakatima u bojama ukrajinske zastave.

Courtney kaže da očekuje da će Putin biti "umotan u čahuru" kako bi izbjegao bilo kakav kontakt s protestima.

Od saradnje do sučeljavanjaAljaska je oduvijek imala značajnu ulogu u odnosima SAD-a i Rusije. Tokom Drugog svjetskog rata, Aljaska je bila ključna karika u programu Lend-Lease.

Sovjetski piloti su preuzimali američke avione u Aljasci i letjeli njima preko Beringovog moreuza u Rusiju. Skoro 8.000 aviona prošlo je tim putem iz grada Nome, luke na zapadu Aljaske, do ruskog fronta.

Ta saradnja je nakon 1945. prerasla u sučeljavanje. Za vrijeme hladnog rata, Aljaska je militarizovana kao bedem protiv Moskve, sa bazama u kojima su se nalazili presretači i radari za nadzor polarnih prilaza.

Danas, ona je dom najveće američke flote naprednih borbenih aviona i ključna tačka njene raketne odbrambene mreže.

Stare tenzije ponovo se bude kako se takmičenje velikih sila u resursima bogatom Arktiku pojačava, potaknuto topljenjem leda i otvaranjem novih transportnih ruta.

U 2021. godini, jedan visoki komandant s Aljaske izjavio je da su presretanja ruskih aviona blizu ili unutar Aljaske zone zračne odbrane dostigla najviši nivo nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Ruski bombarderi i izviđački avioni i dalje redovno testiraju granice. Posljednji takav upad zabilježen je 22. jula i bio je peti ove godine.

Neki američki zvaničnici sada zagovaraju ponovno uspostavljanje vojnih baza iz hladnog rata na lancu Aleutskih ostrva kako bi se suprotstavili rastućem vojnom prisustvu Rusije i Kine.

U svom potencijalnom pokušaju da pridobije Trumpa, Putin bi mogao iskoristiti simboliku Aljaske kao poveznice između Rusije i SAD-a.

Jurij Ušakov, visoki savjetnik za spoljnu politiku u Kremlju, nazvao je Aljasku "simboličnom lokacijom" koja odražava zajedničku arktičku granicu dvije zemlje.

"Rusija i Sjedinjene Države su bliski susjedi, dijele granicu", rekao je Ušakov u video izjavi.

Bez obzira na to da li će samit donijeti stvarni napredak ka miru ili ne, za Aljasku to će biti rijedak trenutak u globalnom centru pažnje.