Kanader koga nema - vječita tema požara u Crnoj Gori

Kanader je najefikasnije sredstvo za gašenje požara. Jedna vodena "bomba" koju ispušta u sekundi mijenja 200 vatrogasaca na terenu.

Ovaj vazduhoplov, za svega 12 sekundi "pokupi" u rezervoar oko 6.000 litara vode klizeći po površini mora ili jezera.

Sedmodnevni požari rasplamsali su polemiku o tome zašto Crna Gora nema bar jedan kanader.

Da su postojeći kapaciteti Crne Gore za borbu protiv požara širokih razmjera nedovoljni, ocijenio je i premijer Milojko Spajić 12. avgusta.

Presudna pomoć u gašenju požara stigla je preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe.

Među njima i dva kanadera, iz Hrvatske i Italije.

Gasili su požare uglavnom u nepristupačnim brdima na primorju između Bara i Budve i okolini Podgorice.

Spajićevo obećanje da će kupiti kanaderA u vrijeme prošlogodišnjih požara, u avgustu 2024. premijer Spajić je obećao da će Vlada pronaći sredstva da "kupi makar jedan kanader".

Kada su ga novinari, avgusta ove godine, podsjetili na neispunjeno obećanje rekao je da se kasni sa ratifikacijama međuvladinih sporazuma na osnovu kojih Vlada može da uđe u nabavku.

"Kasnimo zbog političke klime koja nije bila dobra. Ta tema je malo ispolitizovana. Ali intenzivno radimo na tome i desiće se vrlo brzo", rekao je Spajić 14. avgusta.

Uz obećanje iz 2024. da će kupiti bar jedan kanader premijer je tada optužio Demokratsku partiju socijalista (DPS) da je devedesetih, dok je bila na vlasti prodala četiri kanadera za 8,3 miliona eura.

DPS je bio na vlasti od početka devedesetih do 2020. godine kada je na izborima izgubio vlast.

Ko je devedesetih prodao kanadere Grčkoj?Prodaja četiri kanadera, prema novinskim arhivima, dogodila se u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), zajednice Srbije i Crne Gore, formirane nakon raspada bivše Jugoslavije.

Tadašnja Vojska zaplijenila je četiri kanadera iz Hrvatske, početkom devedesetih, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.

Savezna Vlada, koja je bila pod dominantnim uticajem Slobodana Miloševića, prodala je avione Grčkoj, zajedno sa rezervnim dijelovima.

Prema pisanju nezavisnog dnevnika Naša Borba, jednog od rijetkih nezavisnih glasila tog vremena, posao su dogovorili tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Andreas Papandreu.

Na osnovu toga je Papandreuova vlada 1995. donijela odluku o kupovini četiri kanadera "CL 215" koji su te godine prebačeni u Grčku.

Posao je i pored sumnjivog vlasničkog statusa kanadera, "sklopljen" tek početkom 1997. za 24,4 miliona dolara preko kiparske offshore firme, navodi se u tekstu Naše Borbe od 4. juna 1997.

Hrvatski "Večernji list" je objavio da su, dio sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije na koje Hrvatska polaže pravo i četiri kanadera koje je početkom devedesetih "uzela" Crna Gora.

Hrvatska je 3. avgusta ove godine, u protestnoj noti drugim povodom, najavila "detaljnu analizu vojne sukcesije", a prema kojoj kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara.

Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.

Kanader mora da ima dvije posadeOvaj hidroavion može da ostvari do šest naleta u satu u zavisnosti od blizine vode. Posadu čine kapetan, kopilot i tehnički član posade.

Svaki kanader mora da ima najmanje dvije posade.

Ona mora da bude vrhunski obučena zbog uslova u kojima se leti kao što su: smanjena vidljivost, nepristupačni tereni i teške konfiguracije, šume, ponekad i teški udari vjetra.

To je objasnio komandant Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Miroslav Kovač za portal Udruženja profesionalnih vatrogasaca Hrvatske.

Kanader košta oko 50 miliona eura, a operativni troškovi sata letenja su nekoliko hiljada eura.

Osim vrhunski obučenih pilota i stručnjaka za njihovo održavanje, serijska proizvodnja je limitirana na oko pet godišnje, pa se na isporuku čeka godinama.

Proizvodi ih kompanija De Havilland Aircraft Limited iz Kanade.

Prvi model izgradio kanadski proizvođač aviona Canadair, a prvi let je obavljen 1967. godine.

U Evropi oko stotinu kanaderaHrvatska ima šest kanadera, dok ih u Evropi ima oko stotinu.

Evropska komisija je prošle godine obezbijedila 600 miliona eura za kupovinu 12 novih koji će biti smješteni u šest država EU: Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugaliji i Španiji.

U Hrvatskoj će biti smještena dva kanadera, čija je vrijednost 105 miliona eura, što će biti plaćeno iz evropskog budžeta.

Pored toga, dio država članica EU je naručilo još deset vazduhoplova.

Mehanizam civilne zaštite EU koordinira i finansira pomoć koja je na raspolaganju, osim članicama EU, i Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Moldaviji, Ukrajini, Islandu i Norveškoj.