Od Istanbula do Sarajeva, pa nazad: BiH protjerala Čečene zbog veza s ISIL-om

Nakon što su doputovali iz Turske, dvojica Čečena u tridesetima, povezana s terorističkim grupama, boravila su polovinom oktobra u iznajmljenom stanu u blizini sarajevskog aerodroma, prije nego što su ih pronašli inspektori Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.
Mukhammed Dakiev i Arbi Aldamidze, iz ruske republike Čečenije, imaju veze s tzv. Islamskom državom, koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom grupom, informacije su Obavještajno-sigurnosne agencije i Službe za poslove sa strancima BiH.
Ruski državljani, koji nisu imali prijavljen turistički boravak i nisu bili na potjernicama, proglašeni su prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH, a prije deportacije u Tursku, kratko su boravili u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.
Prema Zakonu o strancima, osoba, za koju se utvrdi da predstavlja prijetnju za sigurnost BiH, može biti odmah protjerana u zemlju iz koje je došla.
Dakiev poznat sigurnosnim organima u TurskojIme 37-godišnjeg Mukhammeda Dakieva pominjalo se, tokom 2023. i 2024., u turskim medijima.
U augustu 2023. godine, prema pisanju portala 10haber, Dakiev je s još dvije osobe uhapšen zbog sumnje da je povezan s "Islamskom državom".
Osumnjičen je da je pomagao osobama povezanim s grupom iz Uzbekistana, Rusije, Čečenije i Gruzije da preko Turske dođu do Meksika, odakle bi ilegalno odlazili u Sjedinjene Američke Države. Pominjalo se i navodno planiranje napada na granici sa SAD-om.
Nakon te akcije Washington je podržao Ankaru u naporima da "odlučno nastavlja borbu protiv terorističkih organizacija, uključujući ISIL".
Optužnica ih je teretila da su u julu 2023. organizirali odlaske u Meksiko, najčešće preko Madrida.
Međutim, tursko pravosuđe je nakon prvih ročišta odlučilo da nedostaje dokaza i pustilo uhapšene.
Dakiev je tokom suđenja rekao da je iz Rusije pobjegao, jer nije želio ići na front u Ukrajinu.
Ministarstvo pravde Turske nije do objave teksta odgovorilo na upit RSE u vezi s deportiranim državljanima Rusije.
Ni dva mjeseca nakon što je oslobođen doveden u vezu s napadom na crkvu u IstanbuluSamo 47 dana nakon što je pušten, Dakiev je opet uhapšen, ovaj put zbog sumnje da je dio grupe koja je planirala napad na crkvu Santa Maria u Istanbulu u januaru 2024.
Oružani napad je izveden tokom nedjeljne mise, kada su dva naoružana napadača ubila jednog turskog državljanina u crkvi.
Napad na crkvu orkestrirali su operativci povezani s ISIL-om iz pokrajine Korasan (ISKP) iz Afganistana, javile su tada turske sigurnosne agencije.
Od 34 osumnjičena koji su privedeni u vezi s napadom za koji je odgovornost preuzela teroristička grupa, koji je preuzeo ISIL, njih 25 je pritvoreno, dok je devet osoba pušteno uz sudski nadzor.
Dakiev je uhapšen u februaru zbog veza s osumnjičenim za planiranje napada na crkvu.
Slao osobe u Meksiko i preko Sarajeva?Portal 10haber tada je izvijestio da je Dakiev nakon hapšenja u policijskom iskazu rekao da je poslao 50 ljudi u Meksiko kako bi prešli u SAD.
Iako je negirao da je član ISIL-a, rekao je da su osobe kojima je pomogao da odu u Meksiko dolazile, uglavnom, iz Moskve u Tursku.
On je rekao da je najprije pomogao prijatelju iz Moskve, a potom i njegovoj porodici i rođacima.
"Radio sam isto što i za Ramazana, pokazivao sam im hotele i restorane, pomagao s kartama i vizama, te ih pratio do aerodroma. Ne sjećam se tačno, ali pomogao sam oko 50 ljudi. Na taj način sam sebi osigurao izvor prihoda u Turskoj", prenio je 10haber.
Dakiev je rekao i da je sam želio otići u SAD.
"U početku sam slao ljude koji su u Meksiko letjeli iz Istanbula. Kasnije su rute bile različite, Moskva-Dubai-Meksiko, ponekad Moskva-Sarajevo-Istanbul-Meksiko, Istanbul-Kolumbija (Bogota)-Meksiko, a jednom i Istanbul-Brazil-Panama-Meksiko. Razlog zbog kojeg su se rute razlikovale bio je jednostavan, birao sam najjeftinije avionske karte za te ljude."
Dakiev je i ovaj put oslobođen optužbi zbog nedostatka dokaza koji ga direktno povezuju s napadom.
Nepoznate veze gruzijskog Čečena s ISIL-omDrugi deportirani ruski državljanin je Arbi Aldamidze, gruzijski Čečen, iz sela Omalo.
Radio Slobodna Evropa Caucasus.Realities uspio je razgovarati s njegovim prijateljem u mjestu Pankisi u Gruziji.
Rekao je da je čuo da je Aldamidze deportiran, ali da ne zna neke druge detalje.
"Ne znam koliko je isitne u navodima da je Arbi povezan s nekim terorističkim aktivnostima. Ali zapravo, on je imao mnogo više problema zbog svog raskalašenog načina života", rekao je njegov prijatelj.
Raniji slučajevi Čečena u BiHRuski državljani mogu bez viza putovati u BiH. Radio Slobodna Evropa ranije je pisao o slučajevima Čečena koji su u BiH tražili zaštitu, a koje je Rusija tražila zbog veza s terorizmom.
Neke od njih Rusija je dovodila u vezu s pridruživanjem ilegalnim formacijama u Siriji, dok su oni tvrdili da je riječ o progonu, jer ne žele sudjelovati u ruskoj vojsci i ratu u Ukrajini.
Grupa Čečena je u novembru 2024. pokušala iz Bosne i Hercegovine preći u Hrvatsku, a zatim dalje u zemlje EU. Oni s kojima je RSE tada razgovarao rekli su da bježe iz Rusije od prisilne mobilizacije zbog rata u Ukrajini ili zbog političkog progona, vjerskih ili zdravstvenih razloga.
Prema podacima UNHCR za august 2025., najviše ruskih državljana u BiH je pod nekom vrstom zaštite – njih 60.
Prema informacijama do kojih je RSE došao, u jesen 2025. povećan je broj ruskih državljana koji dolaze u BiH.
Ovo primjećuje i sigurnosni ekspert Safet Mušić koji je za RSE rekao da su u posljednje dvije-tri godine učestaliji dolasci državljana Rusije i Turske, kao država kojima nije uveden vizni režim za BiH i Srbiju.
"Nije ovo jedini primjer. Specifično je za ovaj slučaj ta povezanost s terorističkim organizacijama i terorističkim djelovanjem i onda to ostavlja prostor za ozbiljno razmatranje, ali i, naravno, spekulacije koje su neminovne u našem okruženju i tumačenja u svrhu dnevne politike", kazao je Mušić.
BiH se, kako kaže, godinama suočava s problemom nelegalnih migracija, koje su jedan od sigurnosnih rizika i državne agencije se pokušavaju s tim problemom nositi, uz pomoć Evropske unije.
Ističe da to otežavaju političke opstrukcije, te naglašava da je BiH posljednja među zemljama zapadnog Balkana kad je riječ o suradnji s Frontexom (BiH je sporazum s Frontexom potpisala u junu 2025., ali službenici EU još nisu raspoređeni na granice, granične prijelaze i aerodrome, uključujući i granice prema susjednim državama koje nisu članice EU.

Prije raspoređivanja službenike, mora biti završen operativni plan, odnosno dokument koji će precizno utvrditi gdje i kako će Frontex djelovati u BiH.

Ovaj dokument, koji je ključan za praktične detalje suradnje, treba da usuglase Granična policija BiH i Frontex.).
"Ta međunarodna policijska suradnja dugo se 'razvlačila' i naravno da može biti na višem nivou. Sve bi to doprinijelo i zaštiti osoba koje mogu nositi terorističku prijetnju", naglasio je Mušić.
'Problem propusnosti granica'Mušić ističe da nije upoznat s konkretnim slučajem dolaska dvojice Čečena povezanih s terorizmom, ali kaže da BiH "evidentno ima problem propusnosti granica, koji se, uglavnom, pravda nedostatkom ljudstva i političkim neslaganjima".
Upozorio je da BiH ima problem u funkcioniranju sigurnosnog sistema, a uzrok, također, vidi u trenutnom političkom ambijentu.
"Drugi razlog je ta fragmentiranost u sigurnosnom sistemu. Imamo mnogo sigurnosnih agencija, pa je protok informacija ponekad usporen, možda i zakasni u smislu potrebe hitnog djelovanja", kazao je.
Ipak, ne smatra da slučaj dvojice Čečena, koji su deportovani iz BiH, upućuju na postojanje ekstremističke mreže koja djeluje u BiH.
"Kriminalne grupe, kako u BiH, tako i na međunarodnom nivou, dobro sarađuju. Tu može biti migranata koji imaju ekonomske motive, neki bježe od režima, ali sigurno ima i određen broj onih koji imaju kriminalnu prošlost ili su vezani za teroristička djelovanja. Nije to posebno izraženo, ali domaće službe trebaju povesti računa o mogućnostima da se BiH možda koristi i kao ruta za kretanje osoba koje mogu biti povezane za ekstremizmom", naveo je.
BiH je članica Globalne koalicije za borbu protiv "Islamske države", a posljednji izvještaj State Departmenta o terorizmu iz 2023. godine ocijenio je zemlju kao kooperativnog partnera u borbi protiv terorizma unatoč ograničenim kapacitetima.
Suradnja na tekstu: Radio Slobodna Evropa Sjeverni Kavkaz, Caucasus.Realities, Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa