U novoj knjizi, bivši šef NATO-a kaže da je savez iznevjerio Ukrajinu, a Washington pokazao 'porazno' raspoloženje
Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je savez "iznevjerio Ukrajinu" ne isporučivši dovoljno podrške tokom 2023. i 2024. godine, opisujući "porazno" raspoloženje u Washingtonu i evropskim zemljama koje nisu ispunile obećanja o isporuci oružja.
Stoltenberg, koji je bio na čelu zapadnog vojnog saveza od oktobra 2014. do oktobra 2024., iznosi ove kritike u svojoj novoj knjizi "Na mojoj straži: Vođenje NATO-a u vremenu rata", koja izlazi 23. oktobra.
Knjiga obuhvata cijeli njegov mandat, uključujući "poraz" NATO-a u Afganistanu 2021. godine i početnu rusku agresiju na Ukrajinu 2014. Također razmatra budućnost saveza nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a 2024. godine.
"Ton među saveznicima je ponekad oštar", piše Jens Stoltenberg, koji je trenutno ministar finansija Norveške i bivši premijer te nordijske zemlje.
"Međutim, stavovi američke administracije o sigurnosnoj politici i saradnji s NATO-om su prepoznatljivi. Kina se i dalje smatra najvažnijim izazivačem i strateškim konkurentom Sjedinjenih Američkih Država; zaokret prema indo-pacifičkom regionu se nastavlja i intenzivira. Zahtjevi da Evropa i Kanada više ulažu u odbranu nisu ništa novo."
No, Stoltenbergova sjećanja na sastanke s visokim zvaničnicima prije i tokom ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine otkrivaju neke od najznačajnijih uvida.
Uvod u ratU svom prikazu događaja koji su prethodili napadu, Stoltenberg opisuje nedostatak iskrenog interesa Rusije za stvarne pregovore, posebno tokom sastanka u New Yorku u septembru 2021. godine, kada ga je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov neprestano prekidao, dok je njegova glasnogovornica Marija Zaharova "uzdisala i prevrtala očima" svaki put kad bi Stoltenberg govorio.
Sredinom oktobra 2021. godine, kako piše, jedan NATO-ov obavještajni oficir mu je rekao da Rusija namjerava "izvršiti invaziju". Stoltenberg vjeruje da je razlog bio strah od "političke prijetnje" koju predstavlja "demokratska i sve više prozapadno orijentisana Ukrajina".
Stoltenberg također opisuje kako se ruski predsjednik Vladimir Putin promijenio, postajući sve izoliraniji – posebno tokom pandemije COVID-19.
Ovaj prikaz se podudara s onim koji je dala bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u svojim memoarima objavljenim ranije ove godine, gdje navodi da Putin nije došao na samit G20 2021. jer se bojao zaraze virusom. Ona je rekla da je ta izolacija možda bila jedan od glavnih razloga za Putinovu odluku da izvrši invaziju.
Uprkos tome, Stoltenberg piše da su ključne NATO zemlje, Francuska i Njemačka odbijale priznati stvarnu prijetnju – isto kao i 2014. kada su ruske trupe zauzele Krim.
"Oba slučaja ilustriraju duboke nesuglasice među NATO zemljama u pogledu Rusije", piše on. Takva razilaženja u stavovima ponavljaju se kroz cijeli narativ.
Probuđeni ratomZa Stoltenberga, početak punog rata u Evropi – najvećeg od Drugog svjetskog rata – počeo je telefonskim pozivom u 4:25 ujutro. Nedugo zatim, američki ministar odbrane Lloyd Austin izrazio je zabrinutost za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši Stoltenbergu: "Strahujemo za njegov život."
Četiri dana kasnije, Stoltenberg je konačno razgovarao sa Zelenskim, koji je više puta tražio da NATO uvede zonu zabrane letenja. Taj zahtjev je odbijen. "Razgovor", piše Stoltenberg, "bio je bolan".
Kasnije navodi da je u NATO-u postojalo "rašireno uvjerenje" da će Kijev pasti u roku od nekoliko dana.
Zemlje NATO-a uvele su široke ekonomske sankcije i počele slati oružje, kao i pružati Ukrajini ekonomsku i humanitarnu pomoć. Milioni ukrajinskih izbjeglica dobili su utočište u zapadnim zemljama.
Prema Institutu Kiel, evropske zemlje su od januara 2022. do avgusta 2025. godine Ukrajini pružile 177 milijardi eura pomoći, dok su Sjedinjene Američke Države u istom periodu pružile 115 milijardi eura.
Unutar toga, Washington je najveći dobavljač vojne pomoći, s oko 64,6 milijardi eura vrijednosti oružja i opreme. Njemačka je druga, s 17,7 milijardi. Isporuke su uključivale sisteme protivzračne odbrane Patriot, tenkove, artiljeriju, borbene avione, te britanske i francuske krstareće rakete Storm Shadow/SCALP.
Međutim, kritičari već dugo tvrde da nije učinjeno dovoljno i da je pomoć često stizala prekasno. Stoltenberg se slaže s tim.
"Pasivni i poraženi"Prisjećajući se priprema za NATO samit u julu 2024. godine, piše: "Kod naših partnera u Washingtonu postojalo je nešto pasivno i poraženo. Malo su rizikovali, nisu preuzimali inicijativu i skrivali su svog predsjednika."
Stoltenberg navodi da je tadašnji predsjednik SAD-a Joe Biden bio obeshrabren da donosi odluke zbog brige o tome šta će "onaj drugi" reći, misleći na Trumpa.
"Ali nije samo SAD iznevjerio Ukrajinu", piše Stoltenberg. "EU je obećala da će Ukrajini isporučiti milion artiljerijskih granata od marta 2023. do marta 2024., ali je isporučeno manje od polovine."
Rusija, koju ekonomski podržava Kina, a vojno Sjeverna Koreja, imala je više resursa od Ukrajine u iscrpljujućem ratu, piše Stoltenberg. Ipak, neke NATO zemlje su, umjesto da promijene ravnotežu, "nudile samo minimum podrške".
Prošla je nešto više od godinu dana otkako je Stoltenberg napustio funkciju šefa NATO-a. U februaru je 66-godišnjak preuzeo novu poziciju ministra finansija u rodnoj Norveškoj.
Govoreći na Sajmu knjiga u Frankfurtu 17. oktobra, rekao je da zemlje NATO-a i dalje pružaju "premalo i presporo".
To, kako je rekao, ima direktnu vezu s planiranim sastankom u Budimpešti između Trumpa i Putina.
"Moramo razgovarati s Rusima. Ali kada razgovarate s Rusima, to mora biti iz pozicije snage… oni moraju znati da podržavamo Ukrajince. Što su jači na bojnom polju, to će imati jaču poziciju za pregovaračkim stolom", dodao je.