'Uzvraćena usluga' za povlačenje sa mjesta predsjednika RS, analitičari o ukidanju sankcija Dodiku
Sjedinjenje Američke države su ukinule sankcije bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku kao "uzvraćanje usluge" za njegovo povlačenje s čela tog bh. entiteta, ocjenuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Daniel Serwer, profesor Univerziteta Johns Hopkins, povodom odluke američkog Ministarstva finansija.
"Ovo je zaista izuzetno. Ne mogu se sjetiti sličnog povlačenja sankcija na Balkanu", podvlači Serwer.
Sankcije su 29. oktobra takođe ukinute i Dodikovim političkim saveznicima, članovima porodice i kompanijama povezanim sa njima, kako je saopštila Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC).
Sankcijama su se bilo gdje u svijetu zabranjivali finansijski poslovi sa Dodikom i svima koji su sankcionirani.
Serwer je rekao i da se službeno objašnjenje treba tražiti od američkih zvaničnika, ali da pretpostavlja da je to "uzvraćanje usluge za Dodikovo povlačenje s predsjedničke dužnosti".
OFAC je prethodno Dodika sankcionisala dva puta, zbog antidejtonskog djelovanja, odnosno destabilizacije države Bosne i Hercegovine.
Odlukom kojom je 18. oktobra potvrđena v.d. predsjednica Republike Srpske Ana Trišić-Babić prvi put je zvanično potvrđeno da Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, nakon što mu je polovinom avgusta oduzet mandat zbog presude, kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih, političkih funkcija u narednih šest godina.
Narodna skupština RS je isti dan poništila zakone koje je proljetos usvojila kako bi se spriječio rad državnih pravosudnih i policijskih organa na teritoriji tog entiteta, a nakon što je Dodik osuđen za nepoštovanje odluka međunarodnog visokog predstavnika.
Američki State Department je pohvalio odluku Narodne skupštine RS o imenovanju Trišić-Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice RS-a i povlačenje separatističkih zakona koje je ranije poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
U saopštenju je navedeno da je taj potez rezultat napora predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem smirivanja političke krize u Bosni i Hercegovini.
Eric Gordy, profesor političke sociologije na Odsjeku za slavističke i istočnoevropske studije Univerziteta u Londonu, za RSE je rekao kako je "američka vlada sklopila dogovor sa Dodikom i to je uradila mimo Evrope i ja bih rekao i mimo Bosne i Hercegovine ali i Srbije".
"Šta je sadržaj tog dogovora ostaje nejasno, mi to ne znamo. Ali vidim da je jedna stvar koja je jasna jeste da je Skupština povukla odluke iz prethodne godine koje su bile proglašene neustavnim", primjetio je Gordy dodajući da "nije nemoguće da će sada biti političkog pritiska na sud da poništi odluku pošto je Dodik uložio žalbu na tu odluku o zabrani (odluke suda)".
Dodik, kojem je oduzet mandat predsjednika RS-a, proteklih je dvadeset godina bio dominantna politička figura u BiH, a kroz svoj Savez nezavisnih socijaldemokrata diktirao je političke tokove u zemlji.
Njegova politika je u više navrata bila označena kao prijetnja stabilnosti i miru u BiH, a američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije njemu, te najbližim saradnicima, članovima porodice i firmama koje su, kako je ocijenio SAD, "služile za njegovo lično bogaćenje".
"Mnogi kojih se ovo tiče sugerišu da je to rezultat lobiranja koje je podržano političkim doprinosima", naveo je Serwer.
Rebalansom budžeta bh. entiteta za 2025. godinu, Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS predviđeno je uvećanje od oko 22 miliona eura koje će "najvećim dijelom biti iskorišteno za predstavništva RS u inostranstvu, i za plaćanje stručnih usluga", kako je početkom jula pisao RSE.
Taj iznos predstavlja više od 10 odsto planiranog povećanja budžeta RS.
Gordy takođe kaže da je rano reći da li ova odluka može uticati na prijevremene predsjedničke izbore koji su zakazani za 23. novembar u Republici Srpskoj.
Daniel Serwer je rekao kako se nada da ukidanje sankcija za Milorada Dodika i 48 fizičkih i pravnih lica ne znači promjenu u američkoj posvećenosti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
"Oni (administracija predsjednika Trumpa) su trebali da traže od Dodika da obeća da neće u budućnosti u pitanje dovoditi suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", naveo je Serwer.
Na pitanje kako se ova odluka može shvatiti u širem kontekstu s obzirom da je Dodik otvoreno proruski političar koji se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. sreo deset puta, Gordy je rekao da "postoji ideološka dimenzija koja može da bude vrlo značajna u regionu, ako je to znak u kojem pravcu će ići američka politika".