Ombudsman traži zaustavljanje 'rasističke histerije', dok zvaničnici ćute na antiturske ispade u Crnoj Gori

Dok među najvišim crnogorskim zvaničnicima vlada muk povodom antiturskih demonstracija u Podgorici, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava poručuje da se poslušaju apeli i "zaustavi rasistička histerija".
Tri večeri zaredom grupe građana u Podgorici pozivaju na linč i protjerivanje državljana Turske.
Zabilježeni su i fizički napadi na njih i demoliranje turskih lokala.
Okidač je bila tuča u kojoj su Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni.
Ombudsman: Protesti rasističkiEvidentno je da su sinoćni protesti u najboljem slučaju mogu definisati kao rasizam, stoji u saopštenju ombudsmana koji smatra nedopustivim da se pozivi na nasilje i protjerivanje odnose na sve državljane Turske :
"Iz najmanje dva razloga: prvo, zbog rasnog profilisanja cijele nacije kao kriminogene, i drugo, što će ove pojave imati nesagledive posljedice na Crnu Goru kao društvo i državu, koja može biti okarakterisana kao ksenofobna i rizična za strance".
Centar za građansko obrazovanje ocijenio je da "nacional-fašističko divljanje" u Podgorici ne bi bilo toliko porazno da nije praćeno institucionalnim mukom.

"Sramno jedinstvo u ćutanju pokazali su čelnici Skupštine, Vlade, uprave Podgorice - onda kad su morali demonstrirati odgovornost i glas razuma. Mržnja se ne gasi ćutanjem – njome se samo hrani".
O nasilju nad turskim državljanima i njihovom imovinom i pozivima učesnika protesta da napuste Crnu Goru nisu se oglašavali predsjednici Vlade, Skupštine i države - Milojko Spajić, Andrija Mandić i Jakov Milatović.
Ćutanje zvaničnikaPremijer Spajić se oglasio samo u nedjelju, kada je putem društvenih mreža najavio ukidanje bezviznog režima za turske državljane.
Mandić nije uopšte komentarisao situaciju, ali je njegova partija Nova srpska demokratija u saopštenju osudila napad na Podgoričanina ne i nasilje nad turskom zajednicom.
Predsjednik države Jakov Milatović osudio je u nedjelju veče ranjavanje Podgoričanina, poručujući da ne smije biti mjesta stigmatizaciji cijelog naroda i pozvajući na uzdržanost.
Od tada se nije oglašavao.
Osuda preko 100 intelektualacaGrupa od 106 intelektualaca najoštrije je osudila sve oblike nasilja, diskriminacije i širenja mržnje.
Kako su naveli fizički napadi, nacionalna i vjerska netrpeljivost, demoliranje poslovnih prostora, paljenje automobila – nisu samo pojedinačni prekršaji, već zločini motivisani mržnjom po nacionalnoj osnovi, koji su prerasli u progon turskih državljana.
Posebnu zabrinutost izrazili su zbog organizovanog protesta u Podgorici, koji je obezbjeđivala policija, a koji je "rezultirao vrlo prijetećom atmosferom u kvartovima sa velikim brojem turskih stanovnika".
Zahtijevaju hitno i jednako procesuiranje svih učesnika ovih incidenata "za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje", za koje su Krivičnim zakonikom predviđene kazne zatvora od šest mjeseci do deset godina.
Kako zaključuju, svako odlaganje ili selektivnost u primjeni zakona će produbiti podjele i podstaknuti nove cikluse nasilja.
Nastavljena demoliranja turskih lokalaVeliki broj lokala turskih državljana - koji imaju blizu 10 hiljada registrovanih firmi - zatvoreni su od utorka.
Tome je prethodila serija demoliranja njihove imovine, od paljenja auta preko najmanje četiri slučaja demoliranja radnji u Podgorici, Baru i Herceg Novom.
U Baru je demolirana radnja turske porodice koja u tom gradu živi četiri godine.
Počinioci još nisu nađeni.
"Po pitanju delikta počinjenih na štetu imovine stranih državljana, policija preduzima intenzivne mjere na rasvjetljavanju ovih događaja i procesuiranju odgovornih lica", kazali su iz Uprave policije na upit RSE-a .
Policija je do sada privela osam osoba zbog govora mržnje i prijetnji fizičkim nasiljem prema turskim državljanima.
Iz Ministarstva prosvjete nisu odgovorili na upit RSE da li djeca turskih držaljana posljednjih dana pohađaju nastavu u osnovnim i srednjim školama.
Pozivajući na poštovanje različitosti i vladavinu prava, iz UNICEF su podsjetili da je obaveza države da štiti svako dijete od diskriminacije, bez obzira na njihovu nacionalnost, religiju ili porijeklo.
Crna Gora uglavnom zemlja tranzitaTurci čine oko 13 odsto stranih državljana koji žive u Crnoj Gori.
Sa nekom vrstom boravka ih ima 13.400, a svega 86 ima stalan boravak.
Do sada su u Crnu Goru ulazili bez vize, ali su crnogorske vlasti, zbog incidenta 27. oktobra, suspendovale taj režim i uvele vize.
Vizni režim stupa na snagu u četvrtak 30. oktobra.
Crna Gоra je tranzitna zemlja na balkanskоj migraciоnоj ruti.
Većina neregularnih migranata samо prоlazi krоz Crnu Goru na svom putu ka Zapadnоj Evrоpi stoji u izvještaju Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti koji je objavljen 28. oktobra 2025.