Nefunkcionalna kohabitacija dva vladara u Crnoj Gori

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović iskazali su spremnost "da se većom inicijativnošću za saradnju i konstruktivnošću u dijalogu unapređuju i stvaraju uslovi za model kohabitacije, koji će voditi efikasnijem funkcionisanju vlasti i doprinositi kvalitetnijem legitimisanju Crne Gore i njene demokratije u međunarodnoj javnosti".

Ovo je dio zajedničkog saopštenja izdatog nakon sastanka u petak (15. januar) koji je trajao više od dva sata, a čiji je povod problem u kohabitaciji nakon što je Đukanović u tri navrata odbio da dâ saglasnost na odluke Skupštine i Vlade.

"Na sastanku su razmotrena pitanja koja se tiču funkcionalnosti države, institucija i njihovog daljeg razvoja, bez čega nema ni demokratskog, ni ekonomskog napretka zemlje. Iskazana je spremnost da se taj interes slijedi kao zajednički nacionalni interes i unapređuje zajednička odgovornost prema potrebi daljeg razvoja Crne Gore kao evropskog društva, kvalitetnijeg životnog standarda i slobode pojedinca", navedeno je u zajedničkom saopštenju.

Vanrednim sastankom su crnogorski najviši državni zvaničnici pokušali da pronađu način za saradnju.

Kohabitacija između predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, sa jedne, i premijera Zdravka Krivokapića i predsjednika Skupštine, na drugoj strani, nije dala rezultate nakon čega su uslijedile mnogobrojne političke međusobne optužbe o opstrukciji.

Kohabitacija, odnosno stanje kada su predsjednik i premijer iz različitih političkih partija sa različitim programima, u Crnoj Gori se događa prvi put, a rezultat je nemogućnost da prvobitne odluke Vlade stupe na snagu bez odobrenja predsjednika.

Kohabitacija u Crnoj Gori je uspostavljena kada je formirana nova Vlada Crne Gore Zdravka Krivokapića početkom decembra 2020. podrškom 41. poslanika ideološki različitih političkih partija.

Demokratska partija socijalista (DPS), na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, prešla je u opoziciju.

Na funkciji predsjednika Crne Gore na kojoj je od 2018. godine, Đukanoviću je Ustavom omogućeno da Skupštini vraća zakone na ponovno odlučivanje, da postavlja i razrješava ambasadore i prima akreditivna pisma, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Šta kažu analitičari?

"Crnogorci istorijski nisu naučili da imaju dva 'vladara'. Iako su početne namjere pokazivale da će saradnja biti ostvarena zbog dobrobiti društva, u cjelini to se nije desilo. Predsjednik koristi sve zakonske mogućnosti da ukaže na propuste u odlukama kako Vlade tako skupštinske većine", kaže u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator pravnog programa Građanske alijanse, Zoran Vujičić.

"Vlada i Skupština moraju u svojim radnjama da pokažu da su napravili otklon od svega onoga za šta su optuživali prethodnu vlast, a što se u prethodnim postupcima zaista ne može zaključiti", dodaje Vujičić.

Kakva je perspektiva kohabitacije nakon što Đukanović nije u tri navrata odobrio odluke Skupštine i Vlade i to samo u prethodnih 15 dana, programski direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević kaže: "Imamo priliku da gledamo nefunkcionalnu kohabitaciju na početku rada nove Vlade".

"Možemo reći da Đukanović koristi formalna uporišta, što mu dozvoljava Ustav i tako pravi opstrukciju i politički taktizira i otežava situaciju kako bi nanio štetu Vladi koja počiva na podršci jedne klimave većine na staklenim nogama. Što se tiče kohabitacije, Đukanović igra na kartu nestabilne podrške Vladi i koristiće i na dalje svoja formalna uporišta da opstruira ili usvajanje zakona ili donošenje odluka koje su bitne za funkiconisanje cjelokupnog sistema", riječi su Janjuševića.

Đukanović vs Skupština

Predsjednik Crne Gore je najprije odbio da potpiše sve zakone koje je Skupština proglasila usvojenim na sjednici održanoj 29. decembra 2020, uključujući i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Đukanović je sve zakone vratio Skupštini na ponovno odlučivanje uz obrazloženje da je nejasno da li je proceduralno ispravno utvrđen kvorum na toj sjednici i da li je pravno valjano konstatovan mandat novoj poslanici.

Skupština Crne Gore je faktički prihvatila ovaj Đukanovićev stav činjenicom da je novu sjednicu Skupštine zakazala za 20. januar i ponovno glasanje o istim tačkama.

Povodom sporne sjednice 29. decembra 2020, opozicioni poslanički klubovi su podnijeli inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore od koga traže izjašnjenje u odnosu na tada donesen skupštinskih odluka.

Potom je predsjedniku Crne Gore stigla na potpis odluka o opozivu sedam crnogorskih ambasadora, koju Đukanović nije želio da odobri, a u skladu sa Ustavnim ovlašćenjem.

Milo Đukanović je obrazložio da prijedlog za opoziv ambasadora nije prošao neophodne zakonske procedure, te da je prijedlog o razrješenju ambasadora bio bez neophodnog obrazloženja.

Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, RSE je poslao pitanje o tome, šta su dalji proceduralni koraci koje će ministarstvo sprovesti nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da donese ukaz o opozivu sedam ambasadora.

RSE iz Ministarstva nije dobio odgovor.

Treća odluka iz Vlade Crne Gore koja je naišla na odbijanje predsjednika Crne Gore je prijedlog o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutina Dakića i prestanku službe general - majora Rajka Pešića.

Đukanović je ovo odbio obrazlažući činjenicom da je odluka o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, a koji se ovim povodom nije sastao. Đukanović je bio najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je tu inicijativu pretekao premijer Zdravko Krivokapić zakazujući sastanak sa Đukanovićem na temu kohabitacije.

Od Ministarstva odbrane je RSE takođe tražio komentar na ocjenu predsjednika Crne Gore da po više osnova razrješenje generala Vojske Crne Gore nije u skladu sa zakonima u ovoj oblasti. Odgovore i ovog ministarstva RSE nije dobio.

Šta kohabitacija podrazumijeva?

"Funkcionalna vladavina prava podrazumijeva između ostalog check&balance između tri grane vlasti, pa ukoliko neko griješi tu je ona druga grana koja će to da ispravi, ali sve u Ustavom i zakonima ograničenom pristupu. Međutim, ukoliko predsjednik, Skupština ili Vlada rade mimo Ustava, a Ustavni sud se ne oglašava kao što je u praksi, dolazimo u opasnu zonu anarhije, pa se postavlja pitanje šta smo zapravo naučili i prihvatili od evropskih vrijednosti i koliko smo spremni za ulazak u EU", kaže Zoran Vujičić, konstatujući da se Crna Gora nalazi u pat poziciji.

"Predsjednik koristi sve mogućnosti da blokira druge grane vlasti, u nekim situacijama koristeći zakonske mogućnosti a u nekim situacijama pak i ne. A suština cijele priče je da se tu najmanje gleda na interese građana Crne Gore, što bi trebalo da bude najbitnije", riječi su Vujičića.

Odgovarajući na pitanje da li je moguće riješiti problem saradnje na najvišem nivou Vujičić kaže:

"Mislim da je nova vladajuća većina zanemarila činjenicu da je prethodna vlast vladala 30 godina i da oni 'plivaju' u vještački izazvanim sukobima. Ukoliko uđu u taj teren, to neće biti dobro za novu vlast jer se neće snaći. Nova vladajuća većina mora da sve svoje radnje upodobi Ustavu i zakonu kako drugoj strani ne bi dala mogućnost da na bilo koji način izvrdaju društveni sistem Crne Gore."

Prije sastanka sa predsjednikom Milom Đukanovićem, premijer Zdravko Krivokapić se sastao sa američkom ambasadorkom u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke koju je, kako se navodi u saopštenju, upoznao sa funkcionisanjem kohabitacije, kao i sa odlukom Vlade o opozivu sedam ambasadora.