Ukrajinski sud produžio kućni pritvor tajkunu bliskom Kremlju
Sud u Kijevu je produžio kućni pritvor Viktoru Medvedčuku, tajkunu i političaru bliskom Kremlju, koji se nalazi pod ključem jer je osumnjičen za izdaju.
Bivši ukrajinski glavni državni tužilac i blizak saradnik Medvedčuka, Renat Kuzmin, objavio je na društvenoj mreži Telegram da je sud 10. januara produžio kućni pritvor za Medvedčuka još 60 dana.
Kuzmin tvrdi da je ova odluka ilegalna, jer kućni pritvor prije suđenja ne može trajati duže od šest mjeseci – a Medvedčuk će nakon nove sudske odluke biti u pritvoru najmanje 10 mjeseci.
Medvedčuk, koji je u pritvoru od maja 2021, prvobitno je optužen za izdaju u slučaju koji je dodatno produbio tenzije između Moskve i Kijeva, prenosi Radio Svoboda, servis RSE na ukrajinskom jeziku.
Prošlog oktobra tužioci su saopštili da je takođe optužen za pomoć pri finansiranju separatističkih snaga na istoku Ukrajine, koje podržava Rusija.
Medvedčuk, koji ima prisan lični odnos sa ruskim predsjednikom, Vladimirom Putinom, kao i njegova proruska stranka, Opoziciona platforma – za život, odbacili su optužbe i naveli da su politički motivisane.
Tokom prošle godine, ukrajinski Nacionalni bezbjednosni savjet je nametnuo sankcije Medvedčuku, njegovoj supruzi Oksani Marčenko, kao i drugim pojedincima i organizacijama.
Sankcijama su zamrznuta sredstva bračnog para na period od tri godine, i spriječeni su da posluju u Ukrajini.
U februaru 2021, vlada predsjednika Volodimira Zelenskog je takođe sankcionisala tri televizijske stanice koje su, kako tvrde, u vlasništvu Medvedčuka.
Ovaj potez je uslijedio nakon razgovora između američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ukrajinskog ministra spoljnih poslova, Dmitra Kulebe.
Odnos Medvedčuka i Putina je toliko blizak, da je ruski lider kum ćerke ukrajinskog oligarha.
Medvedčuk je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) od 2014, zbog podrivanja demokratije u Ukrajini.
Sankcije su povezane sa istragom o izvozu uglja u Rusiju iz oblasti pod kontrolom separatista na istoku Ukrajine.
U sukobu između ukrajinskih snaga i separatista koje podržava Rusija i koji kontrolišu dijelove Donjeckog basena na istoku, od aprila 2014. je poginulo više od 13.200 ljudi.
Rusija je pripojila poluostrvo Krim u martu 2014. godine i podsticala sukobe na istoku Ukrajine, nakon što su protesti u februaru iste godine sa vlasti oborili Viktora Janukoviča, bivšeg ukrajinskog predsjednika koji je bio blizak Kremlju.