EU: Odluka Rusije da zabrani ulazak zvaničnicima neopravdana

Europska unija žali zbog odluke ruskih vlasti, objavljene u petak, 28. januara, da nepoznatom broju predstavnika država članica i institucija EU zabrani ulazak u Rusiju.

"Ova odluka nema nikakvo pravno opravdanje i transparentnost i naići će na odgovarajući odgovor. Njime Rusija nastavlja poticati klimu tenzija u Europi umjesto da doprinosi deeskalaciji", saopćeno je iz ureda za informiranje EU.

Kremlj je ranije saopćio da dodaje "brojne zvaničnike EU na listu ljudi kojima je zabranjen ulazak u zemlju", što je, kako je navedeno, recipročna kazna i odgovor na ograničenja koja je Brisel nametnuo Moskvi u trenutku sve većih tenzija zbog mogućeg sukoba u Ukrajini, ne otkrivajući koliko je ljudi na listama, niti navodeći njihova imena.

Ruska strana je, rukovodeći se principom reciprociteta i pariteta, odlučila proširiti listu predstavnika zemalja članica i institucija EU kojima je zabranjen ulazak u Rusiju, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Rusija je stavila na crnu listu šefove nekih europskih privatnih vojnih kompanija, neke pripadnike sigurnosnih službi, zakonodavce EU i druge zvaničnike koji su "lično odgovorni za promoviranje antiruske politike", navodi se u saopćenju.

Diplomatske akcije Zapada, kako bi se spriječio konflikt u Ukrajini, su u toku. U Parizu su 26. januara započeti razgovori zvaničnika Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine.

Zapadne vlade upozorile su Moskvu da bi bilo kakva vojna intervencija na granici s Ukrajinom povukla snažan odgovor, uključujući pooštravanje financijskih sankcija.

Zelenski Macronu: Nastaviti pregovore

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je nakon telefonskog razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kasno u petak da su intenzivni međunarodni pregovori smanjili "šansu za eskalaciju" u sukobu Kijeva s Rusijom.

"Sve dok su uvjeti pogodni, moramo se sastajati i razgovarati", napisao je Zelenski na Twitteru, dodajući da se složio sa svojim francuskim kolegom da nastavi tempo diplomatskih razgovora.

Zelenski je ranije u petak odbio neka od upozorenja Sjedinjenih Država o skorom ruskom napadu, pozivajući Ukrajince da ostanu mirni.

"Ne smatram da je situacija sada napetija nego ranije. U inozemstvu postoji osjećaj da je ovdje rat. To nije slučaj", rekao je Zelenski.

"Ne kažem da eskalacija nije moguća, ali ne treba nam panika."

Predsjednik Macron potvrdio je punu solidarnost Francuske s Ukrajinom u razgovoru s ukrajinskim predsjednikom, objavilo je francusko predsjedništvo u saopćenju.

Macron i Zelenski složili su se nastaviti s naporima na deeskalaciji napetosti i raditi u okviru normandijskog formata na provedbi sporazuma iz Minska, potpisanih 2014. i 2015. godine, koji nisu do kraja implementirani.

Macron je također ponovio svoju odlučnost da očuva teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

S Macronom je nešto ranije, 28. januara, razgovarao i Putin, i to u trenutku dok napetosti i dalje rastu, s više od 100.000 ruskih vojnika raspoređenih u regije sjeverno, istočno i južno od ukrajinskih granica.

Ruski predsjednik je rekao da je Zapad "ignorirao" sigurnosnu zabrinutost Moskve zbog širenja NATO-a, dok su Sjedinjene Države ponovno pozvale Rusiju da povuče svoje snage iz područja u blizini ukrajinskih granica usred kontinuiranog straha da bi gomilanje vojnika moglo biti uvod u invaziju na Ukrajinu.

Iako Rusija poriče da planira napad, američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da Putin ima sve vojne sposobnosti spremne za djelovanje protiv Ukrajine i da se sada svodi na političku odluku o tome što će Moskva poduzeti.

"Iako ne vjerujemo da je predsjednik Putin donio konačnu odluku da upotrijebi ove snage protiv Ukrajine, on očito sada ima tu sposobnost", rekao je Austin novinarima.

Rekao je da Putin ima na raspolaganju "više opcija", "uključujući zauzimanje gradova i značajnih teritorija, ali i prisilne radnje i provokativna politička djela poput priznavanja otcijepljenih teritorija".

Moskva podržava separatističke borce u ratu na istoku Ukrajine koji je odnio više od 13.200 života od 2014. godine, iste godine kada je Rusija protuzakonito anektirala Krim.