Dodikovi parlamentarci traže da se poništi zabrana negiranja genocida u BiH
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Shmidt smatra da se bh. društvo mora suprostaviti negiranju genocida. To se navodi u odgovoru iz njegovog kabineta za Radio Slobodna Evropa (RSE) na upit o zaključku koji će se naći u srijedu, 23. februara pred delegatima Doma naroda BiH o poništavanju zabrane negiranja genocida.
Zaključak su predložili delegati iz Kluba Srba u Domu naroda BiH, jednog od dva tijela Parlamentarne skupštine BiH, koji su članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Drugo tijelo je Predstavnički dom BiH.
Delegati će se izjasniti o tome raspravljajući o izvještaju Kolegijuma Doma koji nije postigao saglasnost, između ostalog i o tom prijedlogu zaključka Kluba srpskog naroda.
"Visoki predstavnik poziva političke subjekte da se iskreno angažiraju i pokrenu dijalog o tom pitanju. S tim u vezi, visoki predstavnik je uputio pismo Parlamentarnoj skupštini BiH, pozivajući ih, te nudeći pojašnjenje kako bi se ovo pitanje moglo riješiti", ističe se u odgovoru.
Christian Schmidt je u decembru prošle godine pozvao Parlament BiH da usvoji zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Kazao je da bi u tom slučaju bio spreman povući zakon njegovog prethodnika.
"Prvo, Zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cijelini. Ne postoji drugo tumačenje. Drugo, Zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava i njihove porodice zaslužuju bezuslovno poštovanje. Svaki novi zakon kojim će biti regulisano ovo pitanje također treba da uključuje ove koncepte", rečeno je u pismu Schmidta.
Schmidtov prethodnik Valentin Inzko je u julu 2021. godine nametnuo izmjene Krivičnog zabrana BiH kojim se zabranjuje veličanje genocida i drugih ratnih zločina.
Šta predlagači traže od delegata Savjeta ministara BiH?
Delegati iz reda srpskog naroda - Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Lazar Prodanović i Sredoje Nović (svi iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata) traže u predloženom zaključku od Savjeta ministara BiH da predloži način "određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti".
Oni dodaju kako treba imati u vidu da se "u BiH vodio građanski rat ili tragični sukob u regionu, kako je to definisano u Dejtonskom sporazumu".
Sve karte Dejtona
U prvom redu Dejtonske historije
Lazar Prodanović za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da ovim prijedlogom žele otvoriti politički dijalog u BiH.
"Ne protivimo se i bilo bi izuzetno značajno onemogućiti negiranje pravosnažnih presuda protiv osoba za ratne zločine u tragičnom ratu u BiH, ali je potrebno uputiti prijedlog takvog zakona u proceduru", kazao je Prodanović, dodajući da je usvajanje Inzkovog zakona u Parlamentu BiH neprihvatljivo za SNSD.
Parlament RS usvojio je u julu prošle godine zakone kojima se odbacuje primjena Inzkovih izmjena Krivičnog zakona BiH na teritoriji tog entiteta. Istovremeno su usvojene izmjene kojima je kažnjivo nazivanje RS genocidnom tvorevinom.
Od jula su i predstavnici iz RS, zbog odluke Inzka, bojkotovali rad institucija BiH.
U februaru, na posebnoj sjednici Skupštine RS, donesena je odluka prema kojoj predstavnici tog entiteta mogu da prisustvuju sjednicama u institucijama BiH, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS.
Može li Dom naroda BiH odlučivati o zaključcima Skupštine RS?
Alma Čolo, predsjednica Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, navodi da zaključci Narodne skupštine RS ne obavezuju državu Bosnu i Hercegovinu.
"Ali niko ne sprječava delegate koji dolaze sa teritorije RS da eventualno stavove koji su izneseni u Narodnoj skupštini probaju da i kroz Dom naroda predlože i izdejstvuju određenu odluku po tim određenim stavovima", kaže Čolo.
Prema njenim riječima, po Ustavu BiH ne postoji obaveza da državni parlament treba da donosi zaključke koji treba da proizilaze iz zaključaka Skupštine RS.
Čolo, koja je poslanica u državnom parlamentu iz Stranke demokratske akcije (SDA), ističe da ta stranka ne može podržati zaključak koji je predložio SNSD u Domu naroda BiH.
"Ja mislim da ovo što je uradio visoki predstavnik, što je dopunio Krivični zakon i proširio definiciju krivičnog djela koje se odnosi na širenje rasne, vjerske, nacionalne mržnje, razdora ili netrpeljivosti, je dobar način da se ta retorika zaustavi", rekla je Čolo.
Predloženi zaključak SNSD-a nije dobio entitetsku većinu na hitnoj sjednici Doma naroda u novembru prošle godine.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), a jedna trećina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske (RS).
U Klubu Srba je i Mladen Bosić. On je član opozicione Srpske demokratske stranke (SDS).
"Niko normalan ne očekuje da u Domu naroda ili Predstavničkom domu ima dovoljno ruku da takav zaključak prođe i svjestan je toga i Dodik (Milorad) i SNSD. Treba stvoriti utisak da se oni kroz parlament bore oko nekakvog interesa kao opravdanje što su izigrali priču o bojkotu institucija BiH", rekao je Bosić, dodajući da još uvijek ne zna da li će učestvovati na sjednici Doma naroda 23. februara.
U Domu naroda BiH su i delegati iz reda hrvatskog naroda, od kojih četvoro iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Nisu odgovorali na telefonske pozive.
Peti delegat u Klubu Hrvata, Zlatko Miletić, iz Demokratske fronte (Željko Komšić), za RSE ističe da predstavnici srpskog naroda prvo moraju prihvatiti činjenicu da se genocid desio u BiH.
Srebrenica: Dokumentovani genocid
Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča
"Tek kad prihvate tu činjenicu, onda se može razgovarati o nekim drugim stvarima", ističe Miletić.
Zašto se u zaključku SNSD ne tretira pitanje negiranja genocida?
U zaključku koji SNSD predlaže, traži se da zakon koji kažnjava negiranje genocida bude povučen, a istovremeno se predlaže tekst u kojom se nijednom rječju ne spominje negiranje genocida.
Na upit zašto se u zaključku ne tretira pitanje negiranja genocida, Prodanović je istakao da se može raditi paralelno na povlačenju Inzkove odluke i donošenju novog zakona.
"Krivičnim zakonom je moguće definisati da se sankcionišu osobe koje u javnom prostoru negiraju pravosnažne presude sudova za zločine učinjene prema svim stranama", rekao je Prodanović.
Ukoliko bi Schmidt poništio Inzkovu odluku, to bi bio presedan
Visoki predstavnik u BiH do sada nikada nije poništio neku od svojih odluka, ističe za RSE Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.
"Dom naroda može da radi šta hoće, da traži, a da li će on (visoki predstavnik) to uraditi ili ne, on ima široka ovlaštenja i on može napraviti presedan da povuče, da tako kažem, stavi van snage, ali do sada toga nije bilo u praksi", kaže Pobrić.
Osim toga, kaže Pobrić, visoki predstavnik nije nikada poništio neki zakon koji bi nametnuo.
"Praksa je bila da te zakone, u istovjetnom tekstu kako je proglasio visoki predstavnik, prvo usvoji Parlamentarna skupština BiH kada on postaje zakon BiH. Onda se tek taj zakon može mijenjati, pa čak i staviti van snage u parlamentu BiH", dodaje on.
Zakon o negiranju genocida, do sada je više puta bio predložen u državnom parlamentu, ali nikada nije dobio potrebnu većinu, jer predstavnici iz RS negiraju presude međunarodnih sudova da se u Srebrenici dogodio genocid.
Do sada ni Savjet ministara BiH nije predložio zakonsko rješenje koje bi tretiralo to pitanje.
Pobrić podsjeća da sve rezolucije koje su usvojene i u zemljama zabranjuju negiranje genocida, definišući ga kao krivično djelo, te bi to pitanje trebalo biti definisano i eventualnim državnim zakonom.
"Sve moguće rezolucije koje su usvojene u raznim državama primarno su imale u vidu genocid, a tek potom ostale ratne zločine. Tako da mislim da će na neki način ta inicijativa koja je predložena Domu naroda doživjeti svoj neuspjeh u sadašnjoj konstelaciji političkih snaga", zaključuje Pobrić.
Kako je Inzko obrazložio odluku?
"Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravomoćno osuđeni ratni zločinci", izjavio je Valentin Inzko, pojašnjavajući zašto je na kraju mandata visokog predstavnika posegnuo za Bonnskim ovlastima da bi izmijenio Krivični zakon BiH.
"Osim što takvo ponašanje predstavlja izrugivanje vladavine prava, duboko sam uvjeren da je to sijanje sjemena za potencijalne nove sukobe. Stoga smatram da je sada nužno urediti materiju zakonskim rješenjima", poručio je Inzko.
Inzko je dodao i da "njegove intervencije nemaju veze sa kolektivnom krivicom nego individualnom odgovornošću".
"Nema loših naroda. Ovo su zakonske izmjene za relaksiranje i rasterećenje svih naroda i građana BiH. Osobe osuđene za stravične zločine ne bi trebalo veličati, one ne bi trebale imati javni prostor u slavu njihovih imena, niti murale oslikane u njihovu čast, bez obzira za koga ili protiv koga su se borili", naveo je u saopštenju.
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, navodi se da će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom.
Izmjenama je predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Također počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Kakva je procedura za usvajanje odluke u Domu naroda BiH?
U poslovniku Doma naroda se navodi da se odluke u Domu donose većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.
Da bi neka odluka bila donesena mora da uključuje najmanje jednu trećinu delegata izabranih s teritorije svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom.
Predstavnici nekog od tri naroda mogu proglasiti i predloženu odluku destruktivnom po vitalni interes srpskog, bošnjačkog ili hrvatskog naroda.
Zaštita vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) jeste tzv. 'mehanizam' kojim bi se trebalo osigurati da se ni jedna odluka "od vitalnog nacionalnog interesa" ne donese protivno interesima bilo kojeg konstitutivnog naroda.
Predsjedavajući Doma naroda nakon toga saziva zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, s ciljem razrješenja tog pitanja.
Ako komisija ne uspije postići dogovor u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji po hitnom postupku preispituje proceduralnu ispravnost slučaja.