S ratom u ćorsokaku, intenziviraju se borbe u gradovima Ukrajine
Razgovarao: Reid Standish
Ruski napadi širom Ukrajine ostavili su trag uništenja sa opkoljenim gradovima poput Mariupolja i Harkiva na istoku zemlje razorenom artiljerijom i raketnim napadima.
Ukrajinske snage su počele sa protivnapadima u nekim dijelovima zemlje zaustavljajući tako vojne ciljeve Moskve i navodeći Ruse da se okrenu dugometnim napadima bombardujući gradove i sela. Ovaj put rat koji traje gotovo mjesec dana ostavio je mnogo ljudi bez hrane, električne energije i vode i izazvao velike destrukcije civilnih područja.
Ali napredovanje Rusa je usporeno otporom Ukrajinaca i ruske snage se suočavaju sa problemima opskrbe i logistike zbog čega bi se rat mogao prebaciti na gradove dok vojni planeri sa obje strane posežu za onim što mnogi analitičari kažu da bi mogao postati konflikt na duge staze.
Kako bi se bolje shvatilo kako bi naredna faza rata izgledala Radio Sloboda Evropa (RSE) je razgovarao sa penzionisanim pukovnikom američkih specijalnih snaga Liamom Collinsom, izvršnim direktorom Madison Policy Foruma, koji je takođe savjetovao ukrajinsko ministarstvo odbrane u procesu vojnih reformi.
RSE: Čini se da je do sada jasno da Rusija više neće moći da postigne svoj prvobitni cilj u Ukrajini. Suočavaju se sa ogromnim problemima u opskrbi i logistici i nisu mnogo napredovali u posljednje vrijeme, umjesto toga prebacuju se na opkoljavanje gradova i druge izuzetno brutalne taktike. Ukrajinske snage nastavljaju da pružaju otpor i zadaju udarce Rusima. Da li ovaj rat ulazi u ćorsokak ili da li vidite da će krenuti u nekom drugom pravcu?
Liam Collins: Mislim da će doći do nečega što nalikuje ćorsokaku, tako da je to vjerovatno odgovarajući termin za to. Mogu se vidjeti mala napredovanja a onda ukrajinski kontranapadi. Ali mislim da će najvećim dijelom, tokom nekoliko narednih sedmica doći do toga da se Rusi zadržavaju oko gradova, gdje imaju relativno sigurne položaje, i onda izvode artiljeriske napade na gradove.
RSE: Ukrajinski zvaničnici su ustvrdili da ruskim snagama ponestaje hrane i municije, a prema navodima jednog od izvještaja, moglo bi im ponestati i hrane i municije u naredna tri dana. Jesu li ovi izvještaji tačni po vama i šta ti problemi znače u operativnom smislu za rusku vojsku u Ukrajini?
Collins: Mislim da su tri dana prekratak period, ali neusumnjivo, (Rusima) ponestaje zaliha mnogo više nego što su predvidjeli. Jasno je iz njihovog inicijalnog napada da su mislili da će to biti kratkoročna operacija i Rusi nemaju jak logistički sistem kao mnoge zapadne vojske. Tako da nema sumnje da će sada biti rastegnuti na terenu.
To će imati uticaja i to će ih spriječiti da izvode napade širih razmjera, zato se zadržavaju oko gradova i koriste samo artiljerijske napade. A, ako pokušaju da nabave zalihe lokalno onda je to takođe indikator da im je ponestalo vlastitih zaliha.
RSE: Kako vidite trenutno stanje? Čini se da su ruske snage poprilično zaostale oko Kijeva, a Mariupolj i Harkiv se intenzivno bombarduju. Da li se sada rat prebacuje više na borbe u urbanim zonama, ako je to tako, kako to mijenja način ratovanja?
Collins: Jednom kada Rusi počnu da ulaze u gradove vidjećete da se stvari mijenjaju jer dok su oko gradova relativno su na sigurnim položajima i samo ispaljuju artiljeriju i raketiraju gradove. Kada budu morali da uđu u grad, onda nisu samo izloženi ukrajinskim vojnim snagama, već će biti izloženi desetinama hiljada volontera koji će biti u gradu i boriti protiv ruskih elemenata, takođe.
Tako da Rusija ne žali da uđe u ukrajinske gradove, ali biće prisiljeni na to i zadobiće teške gubitke tokom čitavog njihovog kretanja u gradove. To će biti teške ulične borbe.
RSE: Šta je sa brojkama o žrtvama u ovom ratu? Vidjeli smo brojke koje variraju prema navodima Ukrajinaca i zapadnih zvaničnika o ubijenim ruskim vojnicima, dok je Moskva objavila žrtve samo jednom. Takođe nismo vidjeli regularne brojke za žrtve na ukrajinskoj strani. Koliko su pouzdane te različite brojke i da li postoji šansa da ove mrtve tačke mogu da zamute naše razumijevanje razvoja rata?
Collins: Ni jedna strana ne želi da bude izravna u pogledu njihovih gubitaka jer to otkriva neprijatelju kakav efekat ostavlja na njih. Tipično, u ratu, želite da umanjite izvještaje o svojim gubicima i preuveličate gubitke neprijatelja.
Teško je dobiti tačnu sliku u smislu gubitaka i normalno je da se previše fokusira na te brojke. Svaka strana ima određen broj tenkova, određen broj aviona i određen broj boraca. Dakle, ti brojevi žrtava su važni.
Ali mislim da kada pokušavate da sagledate stvarno vođenje borbe i gdje ona napreduje, mislim da je važnije da se fokusirate na ono šta se događa ili nedjelovanje i to vam daje osjećaj pravca - rat ide ka tome - i čini se da smo u tački zastoja u kojoj pokušavamo da shvatimo šta će se sljedeće dogoditi.
RSE: Savjetovali ste ukrajinsko ministarstvo odbrane u reformama nakon ruske invazije 2014. godine. Koliko su presudne reforme koje je provela ukrajinska vojska za uspjeh na bojnom polju koji je do sada uspjela da postigne?
Collins: Nesumnjivo su te reforme bile presudne. To se ne može precijeniti. To je zaista bila oslabljena vojska koju je Ukrajina imala sa stvarno niskom borbenom sposobnošću i prošli su značajan proces reforme dok su bili u ratu na istoku u Donbasu kako bi reformisali svoj odbrambeni establišment, od komande i nadzora preko planiranja operacija do medicinske i logističke u profesionalnije moći s naglaskom na to da to postane vojska više zapadnog profila.
Dodatno, nešto od podrške sa Zapada im je pomoglo, kao Jevelin protivteknovski projektili i upravo pred početak konflikta, Stinger projektili. Zatim, došlo je i do promjene u kulturi unutar ukrajinskog vojnog establišmenta, naročito sa osnaživanjem zapovjednika nižeg ranga da imaju, ono što mi u Sjedinjenim Državama zovemo, komandnu misiju ili inicijativu u disciplini, to im omogućava, jer je brzina ratovanja u 21. vijeku jako brza, da budu sposobni da imaju široku misiju vođstva i dozvoljava im da samostalno izvršavaju, što je suprotno tome da sve dolazi sa vrha komandne strukture.
RSE: Ima li nešto u smislu strategije, tipa oružja ili taktike, što bi moglo da promijeni stvari na terenu i prekine ovaj zastoj o kojem smo razgovarali?
Collins: Ratovi budu uvijek mnogo duži nego što bilo koja strana to predviđa. To je zajedničko za sve ratove. Ako bi bilo koja strana znala ishod rata, onda oni vjerovatno ne bi ušli u rat. Očigledno, Ukrajina nije imala izbor.
Da bi jedna strana kapitulirala, to traži dosta vremena i velike gubitke. U ovom trenutku, Rusiju to mnogo košta. Tako da nema opcije za ruskog predsjednika Vladimira Putina, trenutno, za autokratu poput njega, da se povuče uz gubitak sada.
A, Ukrajinci neće kapitulirati. Oni neće odustati od svog suvereniteta i postati ruska satelit država, tako da mislim da je to razlog zbog kojeg će se odužiti. Mislim da ne postoji ništa što bi moglo da nabrzinu okonča ovaj rat, zato očekujem da će biti dugačak, dugačak proces.
RSE: Sa vojne tačke gledišta, ima li nešto što vas je iznenadilo u načinu na koji se ovaj rat odvijao?
Collins: Mislim da je najveće iznenađenje za mene bila ruska nesposobnost da koristi informacione operacije, elektronsko ratovanje i kibernetičko ratovanje. To je zaista bilo očekivano na osnovu onoga šta su oni uradili 2014. godine i onoga šta su napravili u Gruziji 2008., ali pokazali su se slabi u smislu tih sposobnosti.
U smislu taktike, išlo je prilično onako kako sam očekivao. Mislim da su Javelin i drugo protivtenkovsko oružje bilo veoma efikasno protiv ruskog oklopnog oružja. Rusija je uspjela da postigne određeni nivo superiornosti u vazduhu, ali oni ne mogu da postignu vazdušnu dominaciju sve dok Ukrajinci imaju značajnu protivavionsku odbrambenu sposobnost koju im je pružio Zapad, koja ometa sporobnost Rusije da izvodi letove.
RSE: Postoji li neko određeni razlog zašto mislite da se te informacione, elektronske i sposobnosti kibernetičkog ratovanja još nisu pokazale?
Collins: Inicijalno, možda Putin to nije uključio jer je mislio da će Ukrajina jednostavno da kapitulira i da Rusija može da pošalje tenkove u centar Kijeva i onda će Zelenski (Vladimir) pasti, a Ukrajina će da ruske snage dočeka raširenih ruku. Jasno je da se to nije desilo.
Ali mislim da informacione operacije očito ne funkcionišu i ljudi se bave time u smislu primjećivanja stvari poput lažnih događaja u kojima su potencijalno planirali da pokušaju da spriječe sukob. Mislim da je dio toga što smo naučili, iz prošlih primjera i ruskih igara, ali mislim da se radi o tome da njihovo elektronsko ratovanje i kibernetičke sposobnosti vjerovatno jednostavno nisu ono što smo mislili da jesu.
RSE: U vojnoj zajednici Sjedinjenih Država, da li mislite da je ovo promijenilo način na koji se posmatra ruska vojska?
Collins: Da, ali nakon ovog rata, mi ćemo vjerovatno potcijenjivati njihove sposobnosti. Svi su 2014. gledali na to šta su oni uradili tokom okupacije Krima, a da nisu ispalili ni jedan metak, što je bilo prilično impresivno sa strateškog stanovišta i perspective operacije. Zato smo od Rusije napravili ogromnog monstruma.
Moji strahovi sada su da ljudi neće dovoljno poštovati šta su njihove stvarne sposobnosti. Mislim da je prerano da se kaže, ali to je ono od čega strahujem.