Ukrajinska djeca u crnogorskim školama
Naša djeca moraju nastaviti obrazovanje jer će njihove generacije nakon povratka u domovinu obnavljati svoju zemlju iz ratnih ruševina, kaže Sofija Ivanova iz Kijeva.
Njene dvije kćerke od trinaest i devet godina, Anastasija i Daria, nastavile su osnovnu školu u Budvi nakon što su početkom marta izbjegli iz Ukrajine.
U obrazovnim institucijama Crne Gore je upisano preko 60-oro koja su zbog ruske invazije na Ukrajinu napustila svoje domove i djetinjstvo provode u izbjeglištvu.
Koliko je važna administrativna lakoća upisa, jednako toliko je, kaže Sofija, važan način na koji su djevojčice primljene u novoj školi.
"Kad sam dovela mlađu devetogodišnju ćerku, rekli su mi – ne morate ništa da brinete i poveli su je za ruku u razred. Tog prvog dana u novoj školi, Daria je izašla iz razreda sa dvije nove drugarice, priča Sofija za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaje da je slično iskustvo imala i starija kćerka Anastasija, koju su u novom odjeljenju dočekali zagrljajima drugara.
"Kao majka zahvaljujem roditeljima iz Crne Gore koji su vaspitavali svoju djecu kao otvorenu i dobrodušnu prema djeci iz Ukrajine", kaže Sofija.
Pojednostavljen upis u škole za izbjeglu djecu
Do sada je u šest primorskih opština i Podgorici ukupno upisano 47 učenika, dok je za inkluzivnu nastavu prijavljeno jedno dijete, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Vrtiće trenutno pohađa 15-oro djece, ali iz Crvenog krsta najavljuju nove dolaske.
Za upis djece koja nemaju potrebnu dokumentaciju, dovoljna je izjava roditelja ili staratelja da ih žele upisati u odgovarajući vrtić ili razred, navode iz Ministarstva.
"Četvoro djece iz Ukrajine, koliko smo tokom poslednjih mjesec dana primili u našoj školi, upisani su uslovno na osnovu pismene izjave roditelja ovjerene kod notara u koji razred djeca idu ", kaže za RSE direktor osnovne škole Stjepan Mitrov Ljubiša u Budvi, Novak Ljubanović.
Dodaje da je potrebno da roditelji imaju kopiju pasoša i prijavu boravka.
Procedura upisa je ista i za srednje škole, a do sada je jedna učenica iz Ukrajine upisala srednju umjetničku školu na Cetinju.
Za većinu djece jezik najveća prepreka
Za djecu i mlade koji svoje školovanje moraju nastaviti u za njih stranoj zemlji, najveća prepreka je jezik, u ovom slučaju nepoznavanje crnogorskog jezika.
"Teško je kada sjediš na času i ništa ne razumiješ", priča tinejdžerka Anastasija iz osmog razreda, koja osim maternjeg ukrajinskog jezika govori i engleski:
"Ali, dosta nastavnika zna engleski, pa sam recimo na času matematike odgovarala na tom jeziku. Teško jeste, ali ipak uspijevamo da se sporazumijemo".
Njena majka joj je odmah nakon dolaska u Crnu Goru organizovala privatne časove crnogorskog, ali svi izbjegli nemaju za to finansijskih mogućnosti.
Zakon predviđa da izbjegla djeca jedan period uče crnogorski jezik, pa je Ministarstvo najavilo da će odrediti škole u kojima će se organizovati ti časovi dva puta sedmično.
Ova djeca napustila su zbog ratnih dešavanja prijatelje, porodicu i sav svoj prethodni život, konstatuje doktorica psiholoških nauka i školska pedagoginja Nada Purić ukazujući da stres koji su preživjeli može da se odrazi na različite načine.
"Može se odraziti na snove, koncentraciju, pamćenje i sveukupno ponašanje. Zato psiholozi i pedagozi treba da pomognu u post-traumatskom stresu i onome što ta djeca nose u svojim glavicama", kaže Purić.
Jednaki uslovi za upis crnogorskih i ukrajinskih studenata
Za ukrajinske studente važe uslovi kao i za crnogorske.
Redovni studenti imaju besplatne osnovne i master studije na državnom univerzitetu, a u slučaju da se radi o nastavaku studija, nostrifikacija se vrši na samom fakultetu koji kandidat hoće da upiše.
Ranije je Univerzitet Crne Gore ponudio smještaj i hranu za deset ukrajinskih profesora i njihovih porodica, uz odgovarajući angažman u nastavi kako bi imali dodatnu finansijsku podršku.
Do sada se pozivu odazvalo troje naučnika-istraživača koji su već stigli u Crnu Goru sa porodicama.
Crna Gora je za izbjegle državljane Ukrajine usvojila privremenu zaštitu u trajanju do godinu dana, sa mogućim produžetkom od još pola godine, čime im se omogućava privremeni smještaj, pravo na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i rad.
Od 24. februara, kada je Rusija počela vojnu agresiju na Ukrajinu, u Crnu Goru je stiglo oko 8,500 državljana Ukrajine, a trenutno ih tu boravi oko 5,500.
Prema podacima UNHCR, od početka rata je iz Ukrajine izbjeglo preko 4,7 miliona ljudi, najviše žene i djeca.