UN upozorava na 'sad ili nikad' u ograničavanju zatopljenja
Temperature na Zemlji će preći ključnu opasnu tačku osim ako emisije stakleničkih plinova ne padnu brže nego što su ih zemlje proizvele, rekao je u ponedjeljak najviši svjetski organ klimatskih naučnika, upozoravajući na posljedice nedjelovanja, ali i navodeći znakove napretka koji obećavaju.
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je da je izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene otkrio mnogo "prekršenih klimatskih obećanja" vlada i korporacija, optužujući ih da potiču globalno zagrijavanje držeći se štetnih fosilnih goriva.
"To je dosje srama, koji katalogizira prazna obećanja koja nas čvrsto stavljaju na pravi put prema svijetu koji nije za život", rekao je.
Vlade su se u Pariskom sporazumu iz 2015. složile da globalno zagrijavanje zadrže znatno ispod dva stepena Celzijusa u ovom vijeku, idealno ne više od 1,5 stepena Celzijusa.
Ipak, temperature su se već povećale za više od 1,1 stepen od predindustrijskih vremena, što je rezultiralo mjerljivim povećanjem katastrofa kao što su bujične poplave, ekstremne vrućine, intenzivniji uragani i dugotrajniji šumski požari, dovodeći ljudske živote u opasnost i koštajući vlade stotine milijarde dolara za suočavanje, javlja AP.
"Projektovane globalne emisije iz (nacionalnih obećanja) ograničavaju globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni izvan dosega i otežavaju ograničavanje zagrijavanje na 2 stepena nakon 2030.", rekao je panel.
Drugim riječima, kopredsjedavajući izvještaja, James Skea sa Imperial College London, rekao je za Associated Press: "Ako nastavimo da se ponašamo kao sada, nećemo čak ni ograničiti zagrijavanje na 2 stepena, a kamoli na 1,5 stepene."
Tekuća ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva i krčenje velikih površina šuma za poljoprivredu potkopavaju ogromna ograničenja emisija koja su potrebna za postizanje Pariskog cilja, navodi se u izvještaju.
Emisije u 2019. bile su oko 12 posto veće nego 2010. i 54 posto veće nego 1990. godine, rekao je Skea.
Izvještaj, koji broji hiljade stranica, ne izdvaja pojedine zemlje kao krivce.
Međutim, brojke pokazuju da su veliki dio ugljičnog dioksida koji se već nalazio u atmosferi ispustile bogate zemlje koje su prve spalile ugalj, naftu i plin kada je industrijska revolucija zaista krenula 1850-ih.
Panel UN-a rekao je da je oko 40 posto emisija od tada dolazilo iz Evrope i Sjeverne Amerike.
Nešto više od 12 posto može se pripisati Istočnoj Aziji, koja uključuje Kinu. Zemlja je preuzela poziciju najvećeg svjetskog emitera iz Sjedinjenih Država sredinom 2000-ih.
Mnoge zemlje i kompanije iskoristile su nedavne sastanke o klimi da naslikaju ružičaste slike svojih napora na smanjenju emisija, dok nastavljaju da ulažu u fosilna goriva i druge aktivnosti koje zagađuju, upozorio je Guterres.
"Neke vlade i poslovni lideri govore jedno - a rade drugo", rekao je on. "Jednostavno rečeno, lažu. A rezultati će biti katastrofalni."
Međutim, izvještaj nije bez neke nade.
Njegovi autori ističu bezbroj načina na koje se svijet može vratiti na pravi put do 2 stepena ili čak, uz veliki napor, vratiti na 1,5 stepeni nakon što se taj prag pređe.
To bi moglo zahtijevati mjere poput uklanjanja CO2 iz atmosfere prirodnim ili umjetnim sredstvima, ali i potencijalno rizične tehnologije poput upumpavanja aerosola u nebo kako bi reflektirali sunčevu svjetlost.
Među preporučenim rješenjima su brzi prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije kao što su sve jeftinije solarne i vjetroelektrane, elektrifikacija transporta, manja potrošnja mesa, efikasnije korištenje resursa i ogromna finansijska podrška siromašnim zemljama koje nisu u mogućnosti da plate za takve mjere bez pomoći.
Situacija je kao da je čovječanstvo "otišlo ljekaru u veoma nezdravom stanju, a ljekar kaže treba da se promijeniš, to je radikalna promjena".
"Ako to ne učinite, u nevolji ste", rekao je koautor izvještaja Pete Smith, profesor tla i globalnih promjena na Univerzitetu Aberdeen.
"To nije kao dijeta", rekao je Smith. "To je fundamentalna promjena načina života. To mijenja ono što jedete, koliko jedete i postajete aktivniji način života."
Izvještaji panela postali su sve grublji od prvog objavljenog 1990. godine, a ovaj objavljen 4. aprila bi mogao biti posljednji prije nego što planeta prođe 1,5 stepeni Celzijusa, rekao je Skea za AP.
Prošlog augusta je rečeno da su klimatske promjene uzrokovane ljudima "utvrđena činjenica" i upozorio da su neki efekti globalnog zagrijavanja već neizbježni.
Krajem februara, panel je objavio izvještaj u kojem se navodi kako će daljnja povećanja temperature višestruko povećati rizik od poplava, oluja, suša i toplinskih valova širom svijeta.