NATO nadzor zbog ruskog uticaja u BiH
Najava Sjevernoatlantskog saveza (NATO) o podršci Bosni i Hercegovini da “jača otpornost” i razvije odbrambene kapacitete, mjere su kojima je cilj spriječiti bilo kakvo potencijalno ugrožavanje stabilnosti i sigurnosti u BiH.
Ocijenio je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak, komentirajući poruke iz NATO-a da bi u BiH mogao biti razvijen novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta zemlje.
Nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a, u Briselu 7. aprila, poručeno je da su NATO saveznici spremni da ponude pomoć svim zemljama koje bi mogle biti ugrožene djelovanjem Rusije. U tom kontekstu, izdvojene su Gruzija i BiH.
Sastanak je bio posvećen ratu u Ukrajinu koji bi, kako je ocijenio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, mogao prerasti u dugotrajni konflikt, dok bi se kriza mogla prenijeti izvan granica Ukrajine.
"U BiH bismo mogli razviti novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta. Svaka pomoć bi bila prilagođena, vođena potražnjom i isporučena uz punu saglasnost zainteresovanih zemalja", poručio je Stoltenberg 7. aprila.
Kožljak ističe da posljednje poruke iz Brisela potvrđuju opredijeljenost NATO-a i cjelokupne međunarodne zajednice da će biti “garant mira i sigurnosti u BiH”.
“Na ovaj način NATO potvrđuje da je situacija u BiH pod stalnim nadzorom i da se poduzimaju adkevatne mjere koje uključuju i vojne planove, a u skladu sa razvojem situacije u BiH”, kazao je Kožljak, koji je od kraja 2013. do početka 2018. bio predstavnik BiH i šef vojnog dijela bosanskohercegovačke Misije pri NATO-u u Briselu.
Kožljak naglašava da se rat u Ukrajini, koji je počeo ruskom invazijom na tu zemlju 24. februara, očigledno reflektirao na stanje u BiH, te da će imati utjecaja i u narednom periodu.
Ruski utjecaj u BiH
Kožljak neke od razloga vidi u činjenici da, kako kaže, ruski predsjednik Vladimir Putin ima bliske suradnike u BiH koji su “zaslužni za širenje ruskog utjecaja”.
“To su oni koji su bili spremni podržati nastojanja Rusije da spriječi širenje NATO-a prema istoku, ali i proširenje ovog saveza na Zapadni Balkan”, kazao je i dodao da se tu u prvom redu radi o Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće političke partije u entitetu Republika Srpska.
Dodik je, nakon ruske invazije 24. februara, odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu i pozvao da Bosna i Hercegovina ostane neutralna. Dodik se, inače, često sastaje sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a posljednji put su se sastali 2. decembra prošle godine.
“No, i u Federaciji BiH ima onih koji su u prethodnom periodu ‘kokterirali’ sa Ruskom Federacijom, zarad svojih interesa i na taj način podržavali ruske interese u regiji. Očito je da je jedan od njih Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, op.a.) i njegovi bliski suradnici, što je potvrdio i oklijevanjem osude ruske agresije na Ukrajinu”, kazao je Kožljak.
Kako je kazao, NATO osim sigurnosne situacije prati i stanje sa političkog aspekta, poput pokušaja eniteta “Republika Srpska” da oslabi državne inistitucije”.
Lideri u Republici Srpskoj u prethodnih nekoliko mjeseci insistiraju na neustavnom vraćanju nadležnosti sa države na entitet u oblastima, između ostalog, pravosuđa, vojske, indirektnog oporezivanja.
“Dakle, prati se sve što bi bi moglo ugroziti sigurnost države. To su sve aktivnosit koji utječu na stabilnost u BiH i u tom kontekstu nato najavljuje svoje akcije”, ističe Kožljak.
Priprema za raspoređivanje NATO trupa
Ocjenjuje da posljednja najava iz NATO-a o jačanju odbambenih kapaciteta BiH predstavlja i pripremu eventualnog raspoređivanja NATO snaga u BiH “onog momenta kada se procijeni da su tu potrebne”.
Širom BiH nedavno je raspoređeno dodatnih 500 vojnika, koji su pristigli u okviru pojačanja Evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea).
Iz EUFOR-a je 24. februara najavljeno kako dodatne snage stižu, "jer bi pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH".
Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu, a ove snage su u BiH raspoređene od 2004. godine. Od prvobitnih 7.000 vojnika, njihov kapacitet je polako smanjivan sa popravljanjem bezbjednosne situacije u zemlji.
Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.
Povezivanje BiH sa ukrajinskom krizom
Sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a, u Briselu 7. aprila, nije prvi na kojem su savezici spomenuli BiH u kontekstu zemalja koje bi mogle biti pogođene krizom u Ukrajini.
Na samitu lidera NATO država 25. marta upozoreno je da su BiH i Gruzija pod prijetnjom ruskog miješanja, zbog čega im treba pomoći da bi se ojačala njihova otpornost, suverentitet i teritorijalni integritet.
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar smatra da NATO ne bi trebao uspoređivati Gruziju i BiH, kada je u pitanju opasnost od ruskog utjecaja i eventualnog prenošenja krize iz Ukrajine.
“U Gruziji su bile i sada su pristuni dijelovi ruske armije, a u BiH ruska vojska niti je bila, niti će je biti. Međutim, Rusi su i do sada pokazivali, kroz obavještajnu djelatnost, interes prema BiH. No, mislim da se ruska vojska toliko istrošila u invaziji na Ukrajinu, tako da mislim da apsolutno ne razmišlja da ‘prelijeva’ krizu ni na koji teren, pa ni u BiH”, ističe Kozar.
Samit u Madridu
Novi strateški koncept NATO- a trebao bi biti usvojen na samitu u Madridu u junu ove godine.
Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za suradnju sa NATO-om BiH, ističe da bi taj program trebao donijeti jači angažman I suradnju NATO-a sa Oružanim snagama Ii Ministartsvo odbrane BiH.
“No, o samom sadržaju se u ovom trenutku ne govori i on će biti definiran između zemalja partnera i NATO-a”, kazao je za RSE.
Brkić, također, smatra da “trenutno ne postoji realna opasnost od prelijevanja sigurnosne krize na područje BiH i jugoistok Evrope”.
“No, treba graditi institucije i kapacitete, te pravednije, demokratičnije društvo, kako bi se to spriječilo. Nitko nije mogao vjerovati ni da ćemo u trećoj deceniji 21. stoljeća svjedočiti invaziji na jednu suverenu zemlju. To govori da mir i stabilnost ne smijemo uzimati zdravo za gotovo”, naveo je za RSE.
Na pitanje šta predviđa najavljeni paket NATO-a za izgradnju odbrambenih kapaciteta BiH, Brkić je kazao da će Alijansa prema svakoj zemlji partneru, pa i BiH, imati specifično napravljeni program. Taj program, odnosno novi strateški koncept bi, kako je kazao, trebao biti usvojen na madridskom samitu.
Dokle je stigla BiH na putu ka NATO-u?
Po pitanju članstva u NATO-u u BiH nema konsenzusa. Zvaničnici iz Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, slijede opredjeljenje Republike Srbije o vojnoj neutralnosti.
BiH je od 2006. godine članica NATO Partnerstva za mir, političko-vojnog programa ovog saveza.
Nakon održanih općih izbora u oktobru 2018. godine, više od godinu dana trajala je blokada formiranja Vijeća ministara zbog odbijanja Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, da se u Brisel pošalje godišnji Akcioni plan BiH (ANP) za NATO.
Akcioni plan predstavlja pripremnu fazu za punopravno članstvo u ovom savezu, a BiH je trenutno jedina zemlja u ANP-u.
Blokada je završena u decembru 2019. godine, kada je dogovoreno da se u NATO štab pošalje dokument pod nazivom "Program reformi".
Nacrt programa reformi za 2021. godinu je izrađen u maju te godine, a u tom dokumentu se nijednom ne pominje sintagma "integracija". Na dva mjesta se naglašava da se sve radi "bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu".
Komisija za suradnju BiH i NATO-a je na sjednici 25. marta razmatrala izradu programa reformi za 2022. godinu. Brkić očekuje da nacrt dokumenta bude završen u prvoj polovini maja.
“Važno je da je obim suradnje koji BiH ima s NATO-om je ocijenjen zadovoljavajućim. Kada budemo spremni da razgovaramo o članstvu tada će to biti bazirano na konsenzusu svih koji donose odluke. Osobno nisam zadovoljan brzinom, ali vjerojatno ima nekih u BiH koji vjeruju da je i ova brzina suradnje prevelika. Negdje u sredini je rješenje”, kaže Brkić.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u junu 2009. usvojilo je zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcijski plan za članstvo.
Pozitivan odgovor stigao je 2010. sa samita NATO-a održanog u Talinu. Početkom decembra 2018. ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri podnošenje prvog ANP-a.