Džaferović će se u ime BiH obratiti Savjetu bezbjednosti UN

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) obratiće se, u ime BiH, u srijedu, 11. maja, na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) posvećenoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

To je saopšteno iz Stalne misije BiH u UN u ponedjeljak, 9. maja.

Na toj sjednici se očekuje da će Christian Schmit, visoki predstavnik u BiH podnijeti polugodišnji izvještaj o radu.

Prema saopštenju Stalne misije BiH u UN, Džaferović će, tokom službene posjete UN u New Yorku, od 10. do 12. maja, razgovarati i sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom.

Sastaće se i sa predsjednikom Generalne skupštine UN Abdullah Shahidom, kao i sa ambasadorima država članica Savjeta bezbjednosti UN.

Ranije je najavljeno i da će predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija u srijedu, 11. maja, učestvovati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj će biti riječi o situaciju u BiH.

Iz Tegeltijinog kabineta, za Srnu je potvrđeno, da će predsjedavajući Savjeta ministara BiH imati niz bilateralnih sastanaka sa šefovima misija svih stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN.

Tegeltija će učestvovati i na Međunarodnom forumu o migracijama.

Šta piše u izvještaju visokog predstavnika?

Visoki predstavnik Christian Schmidt trebao bi u srijedu pred Savjetom bezbjednosti UN predstaviti svoj drugi, a ukupno 61. polugodišnji izvještaj OHR-a o provedbi Opšteg okvirnog sporazuma za mir (Daytonski sporazum) u BiH.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je Dodik čelu, te Vlada i Narodna skupština entiteta Republika Srpska predvođeni SNSD-om, u novom izvještaju koji je "procurio" u javnost su u negativnom kontekstu spomenuti 70 puta, na svakoj od ukupno 18 strana.

Dodik i vlasti u RS-u optuženi su za kršenje mirovnog sporazuma, Ustava i zakona BiH, blokadu državnih institucija pa i veličanje ratnih zločinaca.

Zbog protivljenja Rusije i Kine, koje ne priznaju Schmidta kao visokog predstavnika, upitno je njegovo obraćanje pred Savjetom bezbjednosti UN-a gdje se očekuje rasprava kakva je održana u novembru prošle godine.

U prošlom izvještaju Schmidt je, između ostalog, upozorio je da je "zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada" i da postoji "veoma realna perspektiva povratka sukoba".

Početkom novembra 2021., prvi put od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a jedan visoki predstavnik nije se mogao obratiti Savjetu bezbjednosti UN-a i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj, što je njegova obaveza.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres poslao je Schmidtov izvještaj na adrese 15 članova Savjeta. Na istoj sjednici glasalo se i o rezoluciji o produženju mandata vojnim snagama Evropske unije (EUFOR Althea) u BiH do novembra 2022. godine.

Mandat je produžen, ali se OHR, takođe prvi put od formiranja te misije, u usvojenoj rezoluciji o EUFOR-u ne spominje.

Predstavnici zapadnih zemalja komentarisali su na sjednici dijelove izvještaja te podržali Schmidta i ulogu OHR-a u BiH.

Kina je ponovila da "u skladu s Daytonskim sporazumom Savjet bezbjednostiUN-a igra ključnu ulogu u njegovom imenovanju i da to treba poštivati", a Rusija da "Savjet bezbjednosti ne može razmatrati primjedbe privatne osobe".

Ako Rusija i Kina ostanu pri svojim stavovima, u srijedu, 11. maja ove godine će se ponoviti situacija od 3. novembra prošle godine.

Prenos nadležnosti i sankcije

Izvještaji OHR-a ukratko opisuju najvažnija dešavanja od prethodnog izvještaja.

Većina sadržaja prvog ovogodišnjeg izvještaja posvećena je postupcima vlasti entiteta Republika Srpska (RS).

SNSD je vladajuća stranka u RS-u i dio vlasti na nivou BiH. U Schmidtovom izvještaju taksativno se navode situacije u kojima su predstavnici te stranke na čijem čelu je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik blokirali rad državnih institucija - Predsjedništva, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH.

Pobrojane su i aktivnosti vlasti u RS-u na "prenosu nadležnosti" s državnog na nivo RS-a koje se u izvještaju ocjenjuju "podrivanje ustavnih nadležnosti države" "protivne Daytonu" te "poništavanje reformi postignutih u posljednjih 26 godina".