Kazahstanci glasaju o velikoj ustavnoj reviziji
Glasači u Kazahstanu glasaju na ustavnom referendumu za koji je predsjednik Qasym-Zhomart Toqaev rekao da će promijeniti zemlju sa "superpredsjedničke forme vlasti u predsjedničku republiku sa jakim parlamentom".
Referendum od 5. juna o oko 56 predloženih izmjena ustava uslijedio je nakon što su ovu centralnoazijsku zemlju potresli smrtonosni nemiri u januaru koji su okončali dugogodišnju vlast prvog predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbaeva.
Vlada je izvijestila da je izlaznost na glasanje bila oko 44 posto nakon pet sati glasanja. Da bi bili usvojeni, više od 50 posto birača u najmanje 12 od 17 regija u zemlji mora glasati za amandmane.
Vladini protivnici pozvali su Toqaeva da odgodi referendum, rekavši da ljudi nisu dobili dovoljno vremena da prouče prijedloge. Drugi su rekli da bi glasanje trebalo potpuno otkazati.
Promjene bi zabranile predsjedniku zemlje da bude član političke stranke dok obavlja funkciju. Možda još važnije, rođacima predsjednika ne bi bilo dozvoljeno da budu na ključnim pozicijama u javnom sektoru.
Na tu mjeru se gleda kao na pokušaj da se spriječi nevjerovatna dubina nepotizma koji se dogodio za vrijeme Nazarbajeva.
Broj članova Senata koje imenuje predsjednik smanjio bi se sa sadašnjih 15 na 10.
Ali predsjednik bi zadržao pravo da imenuje premijera, članove kabineta, glavnog tužioca, šefa bezbjednosti, čelnike Narodne banke i Centralnu izbornu komisiju, kao i nekoliko drugih ključnih mjesta.
Glavni izvršni direktor bi takođe zadržao ovlaštenje da imenuje guvernere pokrajina i gradonačelnike gradova, uključujući glavni grad, uprkos rasprostranjenim pozivima javnih aktivista da guvernere i gradonačelnike biraju birači.
Pravo imenovanja moćnih regionalnih guvernera smatra se važnim političkim oruđem za predsjednika, budući da se guverneri mogu koristiti za promjenu izbora kontroliranjem procesa glasanja u autoritarnoj zemlji u kojoj međunarodni posmatrači kažu da se slobodni i pošteni izbori ne održavaju.
Najviše će izgubiti ako referendum bude odobren je Nazarbajev, koji je vodio Kazahstan od 1990. do 2019. godine i uživao značajnu političku moć kao bivši predsjednik sve do krvavih nemira širom zemlje u januaru u kojima je poginulo najmanje 238 ljudi.
Revidirani ustav uklanja sve reference na Nazarbaeva kao na "elbasyja" (lidera nacije), što bi učvrstilo njegov pad iz milosti koji je započeo zahtjevima antivladinih demonstranata da okončaju kontrolu njegove porodice nad politikom i bogatstvom zemlje.
Nazarbajev (81) i njegovi bliski rođaci također bi izgubili doživotni imunitet od krivičnog gonjenja ako referendum bude odobren.
Nazarbaev je ručno odabrao Toqaeva za svog nasljednika nakon što je podnio ostavku 2019. Referendum se smatra pokušajem Toqaeva (69) da formalizira Nazarbaevovo "penzionisanje" i osigura njegov odlazak sa političke scene.
Ustavna reforma smanjila bi broj poslanika u Mazhilisu, odnosno donjem domu parlamenta, na 98 sa sadašnjih 107 članova.
Senat bi također izgubio ovlasti da donosi nove zakone, ali bi glasao o zakonima koje je usvojio Mazhilis i glasao za potvrđivanje nominacija za glavnog tužioca, šefa sigurnosti i druge ključne pozicije koje je podnio predsjednik.
Mnogi analitičari su referendum vidjeli kao pokušaj Toqaeva da se pripremi za sljedeće predsjedničke izbore, zakazane za 2024. godinu.
Anketari koje podržava država kažu da je više od 75 posto ispitanika u nedavnim anketama podržalo predložene reforme i da je skoro 70 posto reklo da će glasati na referendumu.
Kazahstan je ocijenjen "neslobodnim" od strane američke nevladine organizacije Freedom House, koja je rekla da njeni "parlamentarni i predsjednički izbori nisu ni slobodni ni pošteni, a glavne stranke pokazuju kontinuiranu lojalnost vladi".