Tri dozvole i dvije tužbe za spornu termoelektranu u Ugljeviku

Centar za životnu sredinu iz Banjaluke tužio je nadležno Ministarstvo Republike Srpske(RS), jer je mimo međunarodnih obaveza izdalo ekološku dozvolu za izgradnju termoelektrane firmi ruskog milijardera Rašida Serdarova.

Ekološka dozvola prema važećem zakonodavstvu je potrebna za projekte koji mogu imati negativan uticaj na životnu sredinu, što je slučaj i sa projektom ove termoelektrane "Ugljevik III" na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH).

U ovom gradiću već funkcioniše Termoelektrana "Ugljevik", koja je prema podacima mreže "CEE Bankwatch", prošle godine ispustila najveću količinu sumpor-dioksida (SO2) u regionu. Uprkos ugradnji opreme za odsumporavanje vrijedne 85 miliona dolara ispušteno je skoro 87.000 tona SO2.

Serdarova kompanija "Comsar Energy" je 2013. godine od RS dobila koncesiju za izgradnju elektrane "Ugljevik III".

Vlada tog bh. entiteta je prošle godine takođe produžila mogući period rada još neizgrađene termoelektrane do 2057. godine.

Dozvolila je i udvostručenje snage sa prvobitno planiranih 350 mW na ukupno 700 mW, što je, prema Centru za životnu sredinu, u suprotnosti sa Strategijom energetskog razvoja RS.

Za Centar je sporno što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zanemarilo međunarodne obaveze prilikom izdavanja ekološke dozvole.

Ovo je druga tužba ove godine koja je iz Centra stigla na adresu Ministarstva zbog "Ugljevika III", jer su ih u martu tužili zbog odobravanja studije uticaja na životnu sredinu.

Šta kaže nosilac koncesije?

U predstavništvu kompanije "Comsar Energy" tvrde da Centar nema legitimaciju da tuži Ministarstvo za ovakve stvari, te da oni nisu stranka u postupku.

Siniša Majstorović, direktor predstavništva "Comsar Energy" u RS, za RSE tvrdi da su ispunili sve potrebne zakonske uslove.

"Ne bi nam Vlada izdala ekološku dozvolu da nije kompletna procedura provedena po zakonu i u skladu sa zakonima koji su na snazi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini", istakao je Majstorović.

On je izjavio da kompanija ne odustaje od projekta, a da kompletan projekat "Ugljevik III" vode strateški partneri iz Poljske.

Finansiranje nove termoelektrane se zakomplikovalo početkom godine, kada je potvrđeno da krediti kineskih banaka neće biti dostupni za ovaj projekat.

Kineski predsjednik Si Đinping je u septembru prošle godine najavio da ta zemlja prestaje sa izgradnjom termoelektrana na ugalj u inostranstvu.

U okviru "Comsara" u BiH posluju četiri firme koje se bave termoenergijom, hidroenergijom, eksploatacijom krečnjaka, trgovinom električnom energijom i hotelijerstvom.

One su u potpunom ili većinskom vlasništvu kompanije "Comsar Energy" LTD sa Kipra.

Vlasnik kompanije, Rašid Serdarov, 2011. godine je kao značajan investitor u BiH, odlukom Savjeta ministara, dobio bh. državljanstvo.

U njegovom vlasništvu je naftna kompanija "South-Urals industrial Company", kao i izdavačka kuća "Sovershenno Sekretno".

U Energetskoj zajednici nisu kontaktirani

Iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da je dozvala koja je izdata Serdarovu treća dozvola koju Ministarstvo izdaje za isti projekat.

Prva je poništena sudskom odlukom 2013., dok je druga ukinuta 2019., nakon što su godinu ranije Ministarstvo i Sekretarijat Energetske zajednice (organizacija koja okuplja države EU i njene susede) zaključili Sporazum o poravnanju, pojašnjava Redžib Skomorac, pravnik u Centru za životnu sredinu.

"Sporazumom su se oni obavezali na sve najbolje standarde zaštite životne sredine koji važe u Evropskoj uniji, direktive i evropska pravna stečevina je bila obavezujuća da se implementira za jedan ovakav novi projekat", kaže Skomorac za RSE.

On ističe da je Ministarstvo "odlučilo da ne sprovede u potpunosti sporazum i da izda novu ekološku dozvolu bez konsultacija sa Sekretarijatom".

Iz Sekretarijata EZ u pisanom odgovoru je potvrđeno za RSE da se Ministarstvo nije konsultovalo sa njima o posljednjoj studiji uticaja na životnu sredinu za projekat "Ugljevik III".

Navode da, ako neko smatra da su prekršeni zakoni Energetske zajednice (regulatornog tijela za energetiku Evropske unije), mogu da upute prigovor Sekretarijatu.

"Sporove u konačnici rješava Savjet ministara Energetske zajednice (EZ), koji može nametnuti sankcije zemlji potpisnici Ugovora o uspostavljanju EZ, ukoliko je prekršaj ozbiljan i dešava se u kontinuitetu", navodi se u odgovoru Sekretarijata EZ.

Iz Ministarstva tvrde suprotno. Za RSE kažu da su Sekretarijatu EZ na njihov zahtjev dostavili informaciju o učinjenom u izradi studije uticaja na životnu sredinu planirane termoelektrane.

Pipa Galop iz mreže "CEE Bankwatch", koja okuplja ekološke organizacije u srednjoj i istočnoj Evropi, pretpostavlja da će sud poništiti studiju uticaja na životnu sredinu, kao i ekološku dozvolu koja je slijedila.

U suprotnom, očekuje reakciju Sekretarijata Energetske zajednice, i novi postupak protiv BiH kao stranke u EZ, iako je predmet u nadležnosti RS. Galop navodi da je "misterija" zašto Ministarstvo nastavlja izdavati odobrenja i dozvole za projekat "Ugljevik III".

"Koncesionar nije ispunio uslove iz koncesije i prošle godine je potvrđeno da neće biti dostupno finansiranje iz Kine, pa je totalno nejasno otkud bi mogli finansirati projekat", kaže Galop u pisanom odgovoru za RSE.

Druga tužba protiv Ministarstva

U martu ove godine, Centru je bila sporna studija uticaja na životnu sredinu, sastavljena za projekat "Ugljevik III". Tada je iz Centra navedeno da je studija preuranjeno odobrena, čime je onemogućeno učešće u javnoj raspravi susjednih zemljama, tačnije Hrvatskoj.

Skomorac očekuje rješenje po ovoj tužbi u martu 2023. godine.

"Ministarstvo u tom slučaju ima obavezu da stane sa izdavanjem svih dozvola koje se izdaju na osnovu rješenja koje je predmet sudskog odlučivanja. I može da se donese na osnovu Zakona o opštem upravnom postupku zaključak o prekidu postupka za izdavanje ekološke dozvole", naglašava Skomorac.

On dodaje da se time investitor dovodi u pravnu nesigurnost, ali da je uprkos tome Ministarstvo "vjerovatno zbog veličine projekta" odlučilo da izda ekološku dozvolu.

U Centru su očekivali da će slučaj poravnanja iz 2018. biti presedan, i prekretnica u ovom slučaju, ali se to nije desilo.

"Ministarstvo istrajava u svojim jednostranim tumačenjima, bez obzira na obaveze BiH u smislu hitne dekarbonizacije i pokretanja procedure pravedne energetske tranzicije, gdje nove termoelektrane, pogotovo privatne, apsolutno nemaju opravdanje", poručuje Skomorac.

Takođe tvrdi da je ministarstvo u ekološkoj dozvoli pokušalo da nadomjesti nedostatke iz studije, te da dva postupka spoje. Uvjeren je da će sud da presudi u njihovu korist u ovom slučaju, te da će se postupak ponoviti, zajedno sa konsultacijama sa susjednim zemljama.

Pipa Galop kaže da joj nije jasno zašto je odobrena studija, jer ne ispunjava zakonske uslove, a nije jasno ni čemu žurba da se studija tako brzo odobrava.

"Obrazloženje od Ministarstva je da ne želi da ih investitor tuži i da RS završi na arbitraži. Ali, obzirom da je investitor taj koji nije ispunio uslove iz koncesijskog ugovora, ove tvrdnje ne drže vodu", ističe Galop.

Ministarstvo priprema odgovor na tužbu

U pisanom odgovoru za RSE, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kažu da im je sud dostavio tužbu, te da pripremaju odgovor.

Tvrde da je prethodno rješenje o odobravanju studije uticaja na životnu sredinu osporio Sekretarijat EZ "zbog procesnih nedostataka u postupku koji se odnose na konsultacije sa susjednim državama, zbog čega je Ministarstvo poništilo prvu ekološku dozvolu za TE Ugljevik III".

"U ovom postupku su nepravilnosti otklonjene i postupak je sproveden u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine i odredbama ESPOO konvencije", poručuju iz Ministarstva.

U odgovoru Ministarstvo dodaje da je "Sekretarijatu Energetske zajednice, na njihov zahtjev, dostavilo informaciju o aktivnostima postupka procjene uticaja na životnu sredinu".