Izbori u crnogorskom pravosuđu uslovljeni potpisivanjem Temeljnog ugovora sa SPC

Ništa kao usvajanje Temeljnog ugovora nije ogolilo odnose na crnogorskoj političkoj sceni koji su pokazali da su partijski dogovori i ucjene iznad parlamentarnih procedura, Ustava i zakona – saglasni su sagovornici Radija Slobodna Evropa građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić i Pavle Ćupić iz Građanske alijanse.

Iako je premijer Crne Gore Dritan Abazović nedavno poručio da neće pristati na ultimatume partija koje konstituišu Vladu a koje su od njega tražile da sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) ne potpiše aktuelnu verziju Temeljnog ugovora, prijeteći rušenjem Vlade, ubrzo su iz Demokratskog fronta stigli novi.

Iz opozicionog, SPC bliskog prosrpskog Demokratskog fronta su Abazoviću poručili da ne računa na njihovu podršku za izbor čelnih ljudi pravosuđa, dok Vlada ne potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Abazovićevoj Vladi su prioritet imenovanja u pravosuđu kao uslov za deblokadu evropskih integracija, za koji mu trebaju glasovi opozicije u parlamentu. Sjednica parlamenta na kojoj će se birati dio čelnika pravosuđa zakazana je za 16. avgust.

Partrijah Srpske pravoslavne crkve Porfirije, dolazi u Crnu Goru 14. i 15. avgusta. Nije potvrđeno da li će tom prilikom Porfirije sa Vladom potpisati Temeljni ugovor.

“U svakoj normalnoj zemlji bi vijest da partije trguju i traže ustupke, pribavljaju nekome trećem korist a nekome štetu, prije nego što izvrše svoju poslaničku dužnost, za koju su plaćeni - da biraju pravosudne dužnosnike kako to propisuje Ustav, bila skandal”, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za RSE.

Vlada je tekst Temeljnog ugovora usvojila 8. jula, uprkos oštrom protivljenju dijela stručne javnosti i partija koje je podržavaju u parlamentu a koje smatraju da je njegov sadržaj suprotan Ustavu i nacionalnim interesima.

Bajramspahić kaže da u Crnoj Gori partije uskostranačke interese stavljaju ispred državnih i javnih ciljeva, Ustava i zakona i na najgori način zloupotrebljavaju priliku koju je Crna Gora dobila, pozivom Brisela da ubrza pravosudne reforme kako bi do kraja godina dobila završna mjerila u procesu evropskih integracija.

Ultimatum sa svih strana

Da Demokratski front (DF) neće glasati za izbor nosilaca pravosudnih funkcija prije nego Vlada potpiše Temeljni ugovor sa SPC potvrdio je poslanik Slaven Radunović 30.jula, koji je rekao, da je to dogovor DF sa premijerom Abazovićem.

“Neko je ušao u ovu Vadu i dobio šest ministarstava zbog priče da su mu prioriteti Temeljni ugovor, Popis i Otvoreni Balkan. Ovo je prvi ispit, nema padanja tek tako na ispitu. Morate da polažete pa ako nešto pokažete možda prođete, ako ne pokažete padate sigurno“.

Radunović je poručio da je njihov partijski interes da učine sve što mogu da se potpiše Temeljni ugovor i da će tek nakon toga podržati izbor članova Sudskog savjeta “ukoliko ne bude prevare i ukoliko se ugovor potpiše“.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i lider Demokratske partije socijalista saopštio je 30. jula za televiziju N1 da će Vlada pasti ukoliko sa SPC potpiše ovakav Temeljni ugovor. DPS ne učestvuje u Vladi koja je izabrana 28. aprila, ali joj sa 29 poslanika obezbjeđuje parlamentarnu podršku.

Da će uskratiti podršku Abazoviću saopštila je i Socijaldemokratska partija (SDP), koja ima dva ministra u Vladi a u kojoj takođe smatraju da je aktuelni tekst Temeljnog ugovora suprotan crnogorskom Ustavu i zakonima.

"To što mislite (SDP) da možete, neko pitanje, pa i Temeljni ugovor, da ispostavite Vladi kao ultimatum to nas ne vodi nigdje. To nije put evropske Vlade. Preuzimam punu odgovornost kao premijer. Nisam ovdje došao da budem ničija ikebana i nisam došao ovdje da me ucjenjuju", rekao je premijer Abazović 8. jula.

Komentarišući Abazovićeve izjave o ucjenama poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je 31. jula na svom Tviter nalogu napisao da premijera ne ucjenjuju konstituenti Vlade, niti oni koji su podržali Vladu u Skupštini:

“ Vas ucjenjuju sljedbenici ruske agende (DF) koji su van Vlade, zbog kojih namjeravate da potpišete neustavan i antidržavni dokument”.

Premijer Abazović nije odgovarao na navode Rakočevića.

Zloupotreba poslaničke funkcije?

Dina Bajramspahić smatra da se ovdje radi i o zloupotrebi službene dužnosti:

“Ona se toliko odomaćila da je vinovnici ni ne kriju nego javno komentarišu. Oni koji su pristali na trgovinu i ovu vrstu razmjene, dali su legitimitet tim praksama i udarili pečat na ocjenu da crnogorsko društvo nije zrelo da napravi iskorake i sprovode reforme iz najboljih pobuda, iz svijesti da je pravosuđe temelj jednog društva i da mora da bude na zdravim osnovama”.

Pavle Ćupić iz Građanske alijanse za RSE kaže da politička trgovina nažalost, nije novitet na našoj političkoj sceni:

„Bilo je u prethodnom periodu, ali nije bila ovako transparentna“.

On smatra da rješavanja, ovako značajnih pitanja, kao što su izbori u pravosuđu, moraju biti predmet dijaloga i dogovora.

“Ukoliko političke elite stvarno žele Crnu Goru u EU onda se ovakve stvari ne smiju dešavati, nego partije državne interese moraju staviti ispred partijskih“.

Pavle Ćupić se nada da će partije postići dogovor i izabrati članove Sudskog savjeta na sljedećoj sjednici Skupštine:

„Velika je odgovornost na svim donosiocima odluka da Crnu Goru izvedu iz ove političke i institucionalne krize u kojoj se ona trenutno nalazi“.

A Dina Bajramspahić zaključuje da “čak i ako se na kraju nekako izglasaju članovi pravosudnih institucija, ostaće gorak ukus ovog procesa koji je pokazao da napretka suštinski nema i da je promjena svijesti političkih elita daleko”.

Premijer Abazović je više puta je rekao da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC prioritet Vlade koji će pomoći da se odblokiraju evropske integracije.

U Ugovoru se, između ostalog, SPC priznaje pravni subjektivitet i kontinuitet od 1219. godine, šest vjekova duži nego što ga ima u matičnoj Srbiji, daju joj se javno-pravna ovlašćenja, a država obavezuje da uknjiži i neupisane nepokretnosti u vlasništvu eparhija te crkve u Crnoj Gori.

Ugovor otvara i mogućnost uvođenja vjeronauke u javnim obrazovnim ustanovama.

Uz ocjene da je u suprotnosti sa sekularnošću države, garantovane Ustavom, i da SPC u Crnoj Gori omogućava status "države u državi", ugovor predviđa da se u objektima SPC ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih vlasti".