Saveznik jermenskog premijera umanjuje jermensko-ruske 'razlike' oko mirovnih snaga
Jermenski provladin poslanik negirao je bilo kakve velike razlike između Jerevana i Moskve oko uloge ruskih mirovnih snaga u Nagorno-Karabahu nakon smrtonosnih sukoba u spornom regionu prošle sedmice.
Vigen Khachatrian, član vladajuće frakcije Građanskog ugovora koju predvodi premijer Nikol Pashinian, rekao je 8. avgusta da nema "tenzija" ili "različitosti" u vezi sa ruskom mirovnom operacijom koja je nadgledala prekid vatre između Azerbejdžana uz posredovanje Moskve i armenskih snaga od novembra 2020.
Smrtonosni sukobi izbili su između etničkih armenskih i azerbejdžanskih snaga početkom avgusta duž koridora Lačin, područja koje povezuje Jermeniju s Nagorno-Karabahom i koje je pod kontrolom ruskih mirovnih snaga u sklopu trilateralnog sporazuma o prekidu vatre kojim je okončan šestomjesečni rat 2020. između Azerbejdžana i Jermenije oko Nagorno-Karabaha i okolnih regija.
Nakon obnovljenih borbi prošle sedmice u kojima su navodno poginula dva jermenska i jedan azerbejdžanski vojnik, Jermenija je optužila Azerbejdžan za kršenje primirja, a Pašinijan je 4. avgusta pozvao na "prilagođavanje" ruske mirovne operacije.
Azerbejdžan je negirao bilo kakvo kršenje primirja u ili oko Karabaha i optužio Jermeniju za kršenje sporazuma. Situacija u Lačinskom koridoru i "liniji kontakta" koju nadgledaju ruski mirovnjaci bila je relativno mirna od marta.
Pashinian je posebno sugerisao da bi se ruskom kontingentu mogao dati "širi međunarodni mandat".
"Ako vidimo da rješenja nisu moguća u trilateralnom (rusko-jermensko-azerbejdžanskom) formatu, moraćemo razmišljati o aktiviranju dodatnih međunarodnih mehanizama", rekao je Pashinian 4. avgusta.
Sljedećeg dana, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva nije primila nikakve konkretne prijedloge za bilo kakve promjene mirovnog mandata od Pashiniana i rekao da ruski mirovnjaci "ulažu sve napore da stabilizuju situaciju na terenu".
Međutim, glasnogovornik armenskog ministarstva vanjskih poslova Vahan Hunanian rekao je kasnije 5. augusta da je armenska strana u februaru 2021. dostavila najvišem rukovodstvu Rusije pismenu zabrinutost u vezi sa aktivnostima ruskog mirovnog kontingenta, s ciljem poboljšanja efikasnosti i izbjegavanja sukoba u budućnosti.
Ministarstvo vanjskih poslova Jermenije još nije otkrilo detalje dokumenta iz 2021. za koji se navodi da je dostavljen Rusiji.
Razmjena između jermenskih i ruskih zvaničnika dala je povoda za spekulacije o rastućem razdoru između Jerevana i Moskve.
Zakonodavac za građanske ugovore Khachatrian, međutim, rekao je 8. avgusta da je to više bio nedostatak razumijevanja.
"Ne mislim da Ministarstvo spoljnih poslova treba da objavljuje sadržaj svakog dokumenta. Rečeno je onoliko koliko se moglo reći", rekao je on.
Kasnije, 8. avgusta, Kremlj je u saopštenju naveo da su ruski predsednik Vladimir Putin i Pashinian razgovarali telefonom o situaciji u Nagorno-Karabahu.
Gegham Manukian, član opozicione parlamentarne frakcije Hayastan, koji se prošle godine pridružio pozivima da Pashinian odstupi nakon poraza Jermenije u ratu 2020. godine, rekao je da nije jasno kako jermenska strana zamišlja načine za povećanje efikasnosti ruske mirovne operacije.
Međutim, iznio je kako njegova frakcija vidi situaciju.
"Prvo bi trebalo da razgovaramo o pitanju povećanja broja ruskih mirovnih snaga (raspoređenih u Nagorno-Karabahu)", rekao je on. "Drugo, trebali bismo preispitati način na koji su ruske snage raspoređene".
Baku i Jerevan su godinama u sukobu oko otcijepljenog azerbejdžanskog regiona Nagorno-Karabaha.
Separatisti koje podržava Armenija zauzeli su Azerbejdžanu region koji je uglavnom naseljen Jermenima tokom rata početkom 1990-ih u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi. Diplomatski napori da se riješi sukob između dvije bivše sovjetske republike donijeli su mali napredak.
Razgovaralo se o multinacionalnoj mirovnoj operaciji kao dijelu mirovnog procesa prije ponovnog izbijanja rata 2020. Ali nakon što je Rusija posredovala u prekidu vatre, drugi kopredsjedavajući OSCE Minsk Grupe Sjedinjene Države i Francuska pozdravile su mirovnu operaciju Moskve.
Uz izvještaj iz Jermenskog servisa RSE