Zbog čega je Sveučilište u Zagrebu palo na prestižnoj rang listi?
Sveučilište u Zagrebu, najveće i najstarije sveučilište u Hrvatskoj, rangirano je na prestižnoj rang-listi sveučilišta Times Higher Education za 2023. godinu najgore do sada – između 1201. i 1500. mjesta.
Rang-lista koja se objavljuje od 2004. godine obuhvaća 1.799 sveučilišta u 104 zemlje svjeta, a na njoj su tri sveučilišta iz Hrvatske.
Najbolje rangirano je Sveučilište u Splitu, koje je u skupini između 1001. i 1200. mjesta, dok je Sveučilište u Rijeci u skupini od 1501. mjesta dalje.
Prema prošloj godini, Split je zadržao istu poziciju, dok su Zagreb i Rijeka pali za kategoriju niže.
Među elementima koji se vrednuju su - ugled nastavnika, broj nobelovaca među njima, citiranost, istraživanja, broj studenata iz drugih zemalja, broj studenata po jednom nastavniku, prihodi od države i od projekata, međunarodna suradnja i drugo.
Krivica dijelom i do sveučilišta
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Stjepan Lakušić, koji je 18. listopada stupio na tu dužnost, kazao je novinarima kako je krivica za ovako nizak rejting dijelom i do samog sveučilišta.
"To je ljestvica koja dosta ovisi o tome koliko sama sveučilišta šalju informacije o obrazovanju vezano za broj studenata, broj nastavnika, broj doktoranada, kakva je suradnja s gospodarstvom – koliki su prihodi od gospodarstva, a koliki su prihodi od države. Na osnovu toga se kreiraju određeni parametri i dobivaju se indikatori", pojasnio je novinarima Lakušić, koji je na ovu funkciju izabran sa funkcije dekana Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Sveučilište u Zagrebu ima porast citiranosti od 2017. naovamo, ima isti indeks citiranosti kao i godinu ranije – 30.3, ali su druga sveučilišta bila bolja, pa je i to pridonijelo da na ljestvici za 2023. godinu padne kategoriju niže.
Po rektorovoj ocjeni i tu ima krivice zagrebačkog Sveučilišta, odnosno autora sa Sveučilišta.
"Sveučilište u Zagrebu objavljuje godišnje 3.500 – 3.600 radova. Otprilike 20 posto tih radova ne pribrajaju se Sveučilištu u Zagrebu zbog krivog potpisa i nenavođenja Sveučilišta. Naravno, mi smo sami trebali trebali reagirati, slati, korigirati, upozoravati, usmjeravati, dati putokaze kako bi slika koja je danas ovako lošija bila puno bolja, što bi bilo da smo bili ažurniji", priznaje Lakušić.
Najbolji Oxford i Cambridge
Damjana Frančić sa Sveučilišta "Juraj Dobrila" u Puli jedna je od autorica koje su se bavile rangiranjem sveučilišta i mjerenjem citiranosti.
"Teško je mjeriti koncept institucionalne reputacije i objektivnost je pritom upitna", kaže ona za Radio Slobodna Europa (RSE).
"Objavljivanje godišnjeg rezultata bilo kojeg rangiranja trebalo bi imati objašnjenja metodologija, a odluke o politici visokog obrazovanja ne bi se trebale temeljiti isključivo na podacima o rangiranju. To nije mjera koji se može uzeti zasebno, izvan konteksta, i dok se ne pronađu precizniji instrumenti, evaluatori bi trebali za objektivnu procjenu koristiti što veći broj pokazatelja, jer svaki od njih ispravlja nedostatke prehodnog pokazatelja", kaže naša sugovornica.
Po ovoj rang-listi, najbolja su dva britanska sveučilišta – Oxford i Cambridge - i tri američka sveučilišta – Harvard, Stanford i MIT.
Na listi nema sveučilišta iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.
Sveučilište iz Podgorice jedino je uvršteno iz Crne Gore i nalazi se u grupi od 1501. naniže, sveučilište UBT iz Prištine jedino je uvršteno s Kosova, ali bez rejtinga, a iz Srbije na listi su tri sveučilišta – Kragujevac koji je rangiran između 501. i 600. mjesta, Beograd koji je drugi i rangiran je između 801. i 1000. mjesta, i Novi Sad koji je rangiran u kategoriji 1501. i niže.
Prištinski UBT - iako mu kao država piše Kosovo – na ovoj rang-listi uvršten je i među srbijanska sveučilišta.