Propao pokušaj pregovora za izlazak iz krize u Crnoj Gori

Sastanak lidera parlamentarnih stranaka kod predsjednice Parlamenta Danijele Đurović za rješenje političke krize u Crnoj Gori završen je bez dogovora u srijedu.

Đurović je poslije sastanka saopštila da su tokom razgovora "svi ostali pri svojim stavovima".

"Treba da razgovaramo da li smo spremni da dobijemo novu Vladu ili da se dogovorimo o datumu vanrednih izbora", kazala je Đurović.

U aktuelnoj političkoj krizi Crna Gora je od avgusta kada jeVladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje.

Parlamentarna većina koja ima 41 poslanika, predvođena proruskim Demokratskim frontom(DF), sa Demokratama i pokretom URA, zalaže se za izbor nove Vlade čiji bi mandatar bio njihov kandidat Miodrag Lekić.

Sa druge strane, blok opozicionih i manjinskih partija predvođen Demokratskom partijom socijalista(DPS) predsjednika Mila Đukanovića smatra da treba raspustiti Skupštinu i organizovati nove izbore.

Iako su se odazvali pozivu, lideri proruskog DF odmah su napustili pregovore jer, kako su saopštili, na sastanak nije došao predsjednik Crne Gore i lider DPS Milo Đukanović, već potpredsjednik te partije Ivan Vuković.

Nakon toga jedan od lidera DF, Andrija Mandić je kazao da je nedolazak Đukanovića poruka da ne želi kompromis, već razbijanje parlamentarne većine.

"Mi imamo stabilnu većinu od 41 poslanika, Skupština može da funkcioniše. Opet ćemo, danas ili sjutra, staviti u proceduru predlog za razrješenje Đukanovića, odnosno inicijativu o tome je li povrijedio Ustav."

On je rekao da se nada da će o tome raspravljati Skupština 22. ili 23. novembra, pomenuvši i drugi predlog DF , Zakon o predsjedniku o kome bi Skupština takođe trebala da glasa.

Naime, parlamentarna većina usvojila je 1. novembra Zakon o predsjedniku, kojim se ograničavaju ustavne nadležnosti šefa države, u dijelu izbora mandatara za sastav Vlade. Novim zakonom sa predsjednika države te ingerencije se prenose na skupštinsku većinu iako je prema Ustavu to isključiva nadležnost predsjednika.

Većina je ovaj zakon usvojila jer je Đukanović, iz formalnih razloga, zbog neblagovremenog dostavljanja potpisa podrške za mandatara, odbio da Lekiću da mandat za sastav Vlade.

"Izmjene Zakona o predsjedniku je napisao sam Đukanović svojim odbijanjem da Lekiću da mandat", rekao je Mandić.

No da bi zakon postao pravosnažan mora da ga potpiše predsjednik države, što je Đukanović odbio, pa će se on ponovo naći pred poslanicima.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, saopštila je da je Demokratski front (DF) minirao dogovor, "dok ostali subjekti parlamentarne većine, kako je rekla, slijepo slijede politiku DF".

"Naš kvazipremijer (Abazović) postupa po nalozima (predsjednika Srbije) Aleksandra Vučića. Tražimo povlačenje Zakona o Predsjedniku, koji je novoj većini nametnuo DF. Tražimo da se dogovaramo o izboru sudija Ustavnog suda. Tražimo vanredne izbore i formiranje tehničke Vlade, koja će te izbore pripremiti."

Đukanovićeva DPS je ranije pozvala parlamentarnu većinu da odustanu od Zakona iskazavši spremnost za pregovore o izboru sudija Ustavnog suda.

Ustavni sud, koji od polovine septembra nema kvorum jer od predviđenih sedam ima samo troje sudija, druga je neuralgična tačka instiucinalne krize u državi.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović, kazala je da je pitanje izbora sudija Ustavnog suda prioritet parlamenta i da mora biti riješeno na sjednici 22. novembra.

Isti apel uputio je i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović:

"Neshvatljivo da neko i ovu granu vlasti želi da gurne u tehnički mandat."

Na dogovor za rešavanje političke krize 8. novembra pozvala je i Evropska unija koja je izrazila "duboku zabrinutost" zbog usvajanja Zakona o predsjedniku i priororitetnim ocijenila dogovor o imenovanju sudija Ustavnog suda.

Poslednji pokušaj izbora sudija tog suda je propao krajem oktobra u Skupštini jer od četiri predložena kandidata nijedan nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika, odnosno 54 glasa. U drugom krugu, 22. oktobra za izbor sudija je potrebna većina od 49 poslanika.

Ustavni sud je jedina institucija nadležna za ocijenu ustavnosti Zakona o predsjedniku i ključna institucija za regularno održavanje parlamentarnih izbora.