Osmomjesečna plaća novinarke iz Šibenika ide sutkinji zbog povrede časti

Nešto preko 5.300 eura, odnosno svoju plaću za osam mjeseci treba urednica i novinarka Davorka Blažević isplatiti kao odštetu za povredu časti i ugleda Senki Klarić – Baranović, koja je u vrijeme kada je podnosila tužbu bila sutkinja Vrhovnog suda Hrvatske.

Radi se o tekstu šibenskog neprofitnog portal "Tris" otprije sedam godina, gdje je Davorka Blažević govorila o karijeri sutkinje. Koristila je činjenice koje su već ranije bila objavljene i čija istinitost nije dovedena u pitanje.

Za Davorku Blažević sve oko ove presude je jasno i smatra kako je to "katastrofa za novinarstvo".

"Ovo je definitivno pokušaj ušutkavanja novinara, izazivanje autocenzure, pokušaj da nam se kaže da o sucima ne možemo pisati. Sve drugo možemo, ali o njima ni slučajno, jer će nam se dogoditi ono što se dogodilo i meni", kaže Davorka Blažević za Radio Slobodna Europa (RSE).

Pojedini slučajevi još samo u Bugarskoj

Takve situacije da suci tuže novinare za visoke iznose čest su slučaj u Hrvatskoj, ali ne i drugdje u Europi, kaže u izjavi za RSE glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Melisa Skender.

"Mi smo se tim povodom obratili i međunarodnim novinarskim organizacijama, i podatak koji smo dobili od Europske federacije novinara je je ova praksa da suci tuže novinare prisutna, osim u Hrvatskoj, još samo sa pojedinim slučajevima u Bugarskoj", kaže glavna tajnica HND-a.

Davorka Blažević je još 2015. objavila komentar o toj sutkinji, ilustrirajući ga činjenicama iz njene sudačke karijere, sutkinja je reagirala kaznenom prijavom i sud je presudio da joj je Davorka Blažević iznoseći činjenice u tekstu povrijedila čast i ugled, prenosi Melisa Skender.

Iako tužitelji na tome obično staju, jer su presudom dobili satisfakciju, Senka Klarić - Baranović je presudu iskoristila da pokrene i privatnu tužbu i zatraži 150.000 kuna (20.000 eura), što je onda – dijelom i na inzistiranje suda – gotovo četverostruko smanjeno.

Novinarsko društvo kreće u izradu 'sramne liste' sudaca

Kako tužbe sudaca protiv novinara zbog povrede časti i ugleda nisu ni rijetke ni bagatelne vrijednosti, na što je podsjetio i ovaj slučaj, Hrvatsko novinarsko društvo pokreće izradu "sramne liste" sudaca.

"Probat ćemo doći podataka koliko je bilo takvih tužbi, koji su odštetni zahtjevi, odnosno koji su traženi iznosi i prema tome složiti top-listu sudaca i sutkinja koji imaju najveća potraživanja za svoj ugled i čast od novinara i medija", kaže Melisa Skender.

Sigurno je da će u najužoj konkurenciji za vrh ljestvice biti predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban, koji je u listopadu, po izboru CASE-a, Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi, proglašen najvećim pravosudnim bullyjem (nasilnikom) u Europi, i to zbog serije tužbi protiv portala Telegram, novinara i urednika, teških oko 100.000 eura.

Oštra će mu konkurencija biti sudac Županijskog suda u Zadru Ivan Marković koji je protiv novinara i medija podnio – 26 tužbi!

Hrvatsko novinarsko društvo apleiralo je na svoje članove da novčano pomognu Davorki Blažević suočenoj sa plaćanjem kazne u iznosu od osam njenih mjesečnih plaća.

Novinarsko društvo i Ministarstvo različito o broju tužbi

U Hrvatskom novinarskom društvu tvrde da je Hrvatska po broju SLAPP tužbi (tužbi kojima se nastoji onemogućiti objavljivanje vijesti i/ili otežati financijsku poziciju novinara ili medija) sa 951 tužbom u kojima se traži nešto preko 10 milijuna eura odštete najgora u Europskoj uniji.

U Ministarstvu kulture i medije se ne slažu s tim ocjenama i kažu kako su brojke mnogo niže. U travnju je na upit RSE iz Ministarstva odgovoreno kako su prema podacima istraživanja novinarskog udruženja koja se naziva CASE koalicija (Coalition Against SLAPPs in Europe), objavljenog u siječnju 2021. u Hrvatskoj od 2010. do tada podnesene ukupno 32 SLAPP tužbe.

Ministarstvo do objavljivanja ovog teksta nije odgovorilo na upit RSE imaju li ažurirane podatke.

RSE je uputio Udruzi hrvatskih sudaca upit jesu li oni na temu tužbi sudaca protiv novinara i medija izdala ikakvu uputu, preporuku ili mišljenje sucima, i je li se o toj temi raspravljalo na tijelima Udruge? I - ako jest - što je zaključeno? Također do objavljivanja ovog teksta od njih nije stigao nikakav odgovora.

Što misli predsjednik Vrhovnog suda?

Ako se ne zna koji je stav Udruge hrvatskih sudaca, stav predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Radovana Dobronića je prilično jasan. On je kazao kako suci ne koriste mehanizam Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva, kako predsjednici sudova uopće ne prate tuže li suci s njihovih sudova novinare, i da ima sudaca koji "rafalno" tuže novinare, kao i onih koji ih tuže "da dođu do novca i da zaplaše novinare".

Predsjednik VSRH Radovan Dobronić 9. veljače 2022 je zatražio od svih visokih i od županijskih sudova da dostave podatke o sudačkim izvansudskim aktivnostima. O tome sudjeluju li u arbitražama, drže li plaćena predavanja, objavljuju li tekstove za koje su plaćeni, jesu li im članovi obitelji zaposleni u pravosuđu i jesu li unazad 5 godina tužili novinare i za koje iznose, i jesu li za to tražili suglasnost predsjednika suda.

Govoreći o tužbama protiv novinara i medijau intervjuu za tjednik Nacional, Dobronić je tada kazao kako "sudac ima pravo tužiti novinara ako smatra da ga je oklevetao", ali da su do njega "stigle informacije da se u tim tužbama traže vrlo visoki iznosi".

"Drugo, ne idu na Sud časti Hrvatskog novinarskog društva, a to bi bio prirodan put ako je članak, koji smatraju spornim bio neprofesionalan. Treće, ako neki sudac podnese više od 20 tužbi protiv medija, onda to znači da suci ne mogu suspregnuti možda i neku svoju opravdanu ljutnju. Suci i pravnici moraju biti racionalni i suzdržani. Ne mogu se te tužbe novinara slati iz rafalne puške", poručio je Dobronić.

Tužbe protiv novinara i sudačka 'intima'

Manji dio sudaca odbio je sudjelovati u anketi, a na temelju odgovora ostalih, Dobronić je 4. travnja 2022. u pozivu za okrugli stol o normiranju izvansudskih aktivnosti sudaca i mijenjanju Etičkog kodeksa načelno zaključio kako "predsjednici sudova općenito ne znaju što im suci rade mimo redovnog sudačkog posla".

Što se tiče tužbi protiv novinara i medija, Dobronić kaže kako "to ne može biti pitanje sudačke privatnosti ('intime')".

"Svaka tužba koju neki sudac podnese protiv medija nije samo njegova osobna stvar jer je povod tome uvijek djelovanje suca u tom službenom svojstvu, a ono se uvijek tiče i suda", prokomentirao je.

Na okruglom stolu 4. srpnja Dobronić je podsjetio kako je i Europski sud za ljudska prava kazao da su suci kao javne osobe podložni kritici i da ju moraju prihvatiti. No iz pojedinih odštetnih zahtjeva može se zaključiti da suci na taj način žele doći do novca i zaplašiti novinare da ne pišu kritički.

"To nije dobro, jer cijeli sustav dovodi do problema, a suce u neugodnu poziciju", zaključio je predsjednik Vrhovnog suda.

Na istom skupu oporbeni predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić je sudačke tužbe protiv novinara nazvao "žešćom svinjarijom".