Kirgistan želi medicinare iz BiH, oni biraju Zapad

Upitna je spremnost studenata ili ljekara da studiraju ili rade u Kirgistanu, zemlji u kojoj su u proteklih 15 godina u tri revolucije srušeni predsjednici i vlade.

Ova reakcija dolazi nakon što je Kirgistan inicirao sklapanje sporazuma s Bosnom i Hercegovinom za saradnju u medicini. Osim zdravstvenog obrazovanja i obuke i razmjene stručnjaka, sporazum, pored ostalog, podrazumijeva i saradnju u farmaciji, zaštiti životne sredine, sanitarne zaštite i modernizaciji zdravstva.

Trenutno, nema zvaničnih informacija postoji li zainteresiranost studenata i ljekara u BiH za odlazak u Kirgistan.

Ljekarsku praksu, stručne razmjene i specijalizaciju bh.studenti medicine i doktori uglavnom obavljaju u Bosni i Hercegovini i Evropi.

Studenti BiH prvo biraju zapadnoevropske zemlje Njemačku, Italiju, Francusku, Španiju i Portugal, uz Grčku i Tursku.

Kirgistan nema ambasadu u BiH i nerezidentno je pokriva iz ambasade u Beču.

Između glavnih gradova Sarajeva i Biškeka je oko osam sati neprekidnog leta, približno kao od Sarajeva do Washingtona.

Kirgistan je država u srednjoj Aziji u kojoj u proteklih nekoliko mjeseci traju nemiri. Tamošnja vlada se obračunava s opozicijom koja se protivi graničnom sporazumu s Uzbekistanom. Sukob se proširio u kampanju protiv slobodnih medija.

Šta podrazumijeva sporazum?

S obzirom da Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo zdravstva, saglasnost za potpisivanje sporazuma koji je predložio Kirgistan su dali dva entitetska, deset kantonalnih u entitetu Federacija BiH i jedno u posebnoj administrativnoj jedinici Brčko distrikt.

Sporazum na koncu mora odobriti Predsjedništvo BiH, koje vodi vanjsku politiku.

Slične sporazume BiH je potpisala s Turskom, Sjevernom Makedonijom, Kinom i Katarom. Do ideje o potpisivanju sporazuma BiH s Kirgistanom o saradnji u medicini došlo je u martu ove godine.

Željko Samardžija, ambasador BiH u Rusiji koji nerezidentno pokriva i Kirgistan, sastao se u glavnom gradu te zemlje Biškeku sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Kirgistana Ajbekom Moldogazijevim.

"Ljudi su ponudili određene memorandume i sporazume o saradnji. Svaka država ima pravo prihvatiti ih ili odbiti. To je sasvim normalno i tu nema ništa problematično", kazao je Samardžija za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Samardžija kaže kako je osnovni zadatak svih diplomata da rade na poboljšanju ekonomskih, kulturnih i drugih veza.

"Koliko sam vidio, zainteresovani su. To je zemlja koja bi rado prihvatila strane studente, a isto tako bi školovala svoje studente u BiH. Sa Kirgistanom imamo sasvim uredne odnose. Istina, nije bilo nekih posjeta na visokom nivou, ali radimo na tome da ih bude, i u Kirgistanu, i Uzbekistanu i svim zemljama koje pokrivam iz Moskve", dodao je Samardžija.

Samardžija, imenovan na prijedlog bivšeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ocijenio je kako je Kirgistan "lijepa i mirna zemlja", te da su "brojne šanse za ljude iz BiH koji bi voljeli tamo turistički putovati".

"Kirgistan ima kvalitetan pamuk i fabrike tekstila. Oni su zainteresirani za razmjenu ljudi u raznim oblastima i dolazili bi u Sarajevo i Banja Luku", dodao je Samardžija.

U koje zemlje odlaze studenti medicine iz BiH na razmjenu?

Osim zemalja Evropske unije, prema podacima dva udruženja studenata medicine u BiH preko kojih se realiziraju razmjene, budući ljekari iz entiteta Federacija BiH su tokom 2022. godine najviše birali Tursku. Njihovim kolegama iz entiteta Republike Srpske prva destinacija bila je Njemačka.

"Nama su te razmjene najpopularnije, jer su najmanji troškovi. Njemačka, Francuska, Italija, Španija i Portugal u prvom krugu budu prve izabrane. Potom zemlje regiona", kazao je za RSE Adem Nuhović, predsjednik Udruženja studenata medicine u BiH (BoHeMSA) koje okuplja studente iz entiteta Federacija BiH (Medicinski fakulteti u Sarajevu, Mostaru i Tuzli). On je boravio na razmjeni na klinikama u Turskoj.

Sarajka Ines Matoc bila je na razmjeni u Sankt Peterburgu u julu 2018. tokom Svjetskog nogometnog prvenstva.

"Boravak u bolnici odat će vam utisak siromašne, loše uređene zemlje, koja ne mari mnogo za higijenu. Doktori su susretljivi, ljubazni, ali se zaista jako slabo snalaze na bilo kojem stranom jeziku", kazala je za RSE. Za smještaj kaže da je bio razočarenje, no razmjenu u St. Petersburgu bi preporučila svim studentima zbog bogatog socijalnog života.

Anđela Arar, predsjednica Komiteta za međunarodnu razmjenu studenata medicine RS (SaMSIC), kazala je za RSE da studenti medicinskih fakulteta iz Republike Srpske (Banja Luka i Foča) najviše vole Zapadnu Evropu - Njemačku, Španiju i Portugal, uz Sloveniju i Češku.

"Zato što je blizu i sličnije je Bosni, nego što je to neka azijska ili afrička zemlja. Neki studenti žele ići prvenstveno u Grčku ili Tursku, jer se na razmjene ide ljeti kad nema ispita, pa usput odu na more. Ima ih i koji se odvaže pa odu u Južnu Ameriku i Aziju. Ja idem u Brazil u martu iduće godine", kazala je Arar za RSE.

Kakva je saradnja BiH i Kirgistana?

Prema podacima koje je za RSE ustupila Uprava za indirektno oporezivanje BiH zadužene za carine, iz BiH se u Kirgistan u prosjeku godišnje izveze robe u vrijednosti pedesetak hiljada eura. Riječ je uglavnom o pelenama i higijenskim ulošcima koje proizvodi kompanija iz BiH.

Istovremeno se iz Kirgistana u BiH godišnje u prosjeku uveze oko 500 tona graha, graška, leće i boba u vrijednosti oko pola miliona eura, te desetak hiljada eura drugih proizvoda.

Kirgistan je, uglavnom, planinska zemlja u jugoistočnom dijelu središnje Azije u kojoj se 40 posto naselja nalazi na 3.000 i više metara nadmorske visine.

Broji oko 6,7 miliona stanovnika, a bruto domaći proizvod (BDP) te zemlje prošle godine je iznosio oko 8,5 milijardi dolara ili oko 1.200 dolara po glavi stanovnika, prema procjenama Svjetske banke.

Usporedbe radi, BiH ima oko 3,2 miliona stanovnika, BDP je u 2021. bio oko 22,5 milijardi dolara ili blizu 7.000 dolara BDP-a po glavi stanovnika, prema istom izvoru. 

Kirgistan je član Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti, vojni pakt u kojem vodeću ulogu igra Rusija, a koji se često uspoređuje sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO). Sa susjedima Tadžikistanom i Uzbekistanom je u decenijama dugom sukobu.

Zemlja je od 2005. do 2020. godine prošla tri revolucije, pokrenute siromaštvom, optužbama za izborne krađe i korupciju, te tenzijama između Kirgiza i manjinskih Uzbeka, u kojima su smjenjivani predsjednici i vlade. Finansijski je ovisna o stranim kreditorima, najviše Rusiji. Ruski jezik je "službeni", a kirgiški je "državni".