Đukanović potpisao Zakon o predsjedniku, ali ga neće primjenjivati jer kaže da je neustavan

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 16. decembra potpisao je izmjene Zakona o predsjedniku, koji je ranije u Skupštini usvojila parlamentarna većina, proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA premijera Dritana Abazovića.

On je saopštio da je potpisivanje ukaza o primjeni Zakona njegova ustavna obaveza, ali ne i sprovođenje tog Zakona.

"Odgovornost za primjenu ovog neustavnog Zakona snosit će oni koji su ga usvojili. Ja nemam namjeru na tome da učestvujem", rekao je Đukanović, precizirajući da ne želi da učestvuje u implementaciji, kako je ocijenio, neustavnog Zakona.

Prema Zakonu koji je potpisao, Đukanović bi trebalo da sprovede konsultacije sa partijama i mandat za sastav nove Vlade dodijeli kandidatu parlamentarne većine.

Ako to odbije i ne predloži mandatara, usvojeni Zakon podrazumijeva da parlamentarna većina preuzme dio njegovih ustavnih ingerencija koje se tiču predlaganja mandatara.

Prethodno se i Đukanović i opozicija na čelu njegovom Demokratskom partijom socijalista usprotivila takvom zakonu ocjenjujući da je u pitanju "ustavni puč".

I preporuka Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, je bila da se Zakon ne usvaja jer se "njime mijenjaju odredbe Ustava". Evropska unija je od parlamentarne većine tražila da uvaži mišljenje komisije i povuče sporne izmjene Zakona.

Izmjene zakona predložio je proruski Demokratski front (DF), s ciljem da mandat za sastav nove Vlade dobije njihov kandidat Miodrag Lekić.

Šta je prethodilo usvajanju izmijenjenog Zakona o predsjedniku?

Nakon što je 20. avgusta Vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje parlamentarna većina je od Đukanovića tražila da za mandatara predložili Miodraga Lekića što je on odbio da učini jer većina nije u roku dostavila potpisanu podršku ovom zahtjevu.

Parlamentarna većina smatrala je da je tim potezom Đukanović prekršio Ustav.

Ustavni Sud, jedina institucija koja je mogla da preispita ustavnost Đukanovićeve odluka od septembra nema kvorum za odlučivanje jer umjesto sedam ima tri sudije.

Većina je onda izglasala izmjene Zakona o predsjedniku kojim ingerenciju predlaganja mandatara preuzima od Đukanovića.

On je odbio da ga proglasi i vratio ga Skupštini na ponovno odlučivanje. Skupština ga je ponovo izglasala 12. decembra, pa je po Ustavu Đukanović morao da ga proglasi čime počinje njegova primjena.

Ko je najavljeni kandidat za mandatara?

Lekić je jedini poslanik Demos koji je na izborima u avgustu 2020. nastupio u koaliciji sa Demokratama.

On je na političkoj sceni prisutan od devedesetih godina prošlog vijeka, kada je bio ministar spoljnih poslova Crne Gore i ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Italiji, u vrijeme Slobodana Miloševića.

Nakon diplomatske karijere, na političku scenu vraća se 2012. godine kao nosilac liste DF na parlamentarnim izborima 2012. i kandidat opozicije na čelu sa DF na predsjedničkim 2013. godine.

Lekić nije glasao za priključenje Crne Gore NATO alijansi 2017. godine, niti je podržao Rezoluciju o osudi agresije Rusije na Ukrajinu iz ove godine.

Putevi izlaska iz krize

Potpisivanjem pomenutog Zakona stvaraju se pretpostavke za izlazak iz političke krize koju je, izazvao Đukanović ne dajući mandat pobjednicima izbora iz 2020. godine, saopštili su 15. decembra iz Demokratskog fronta.

Partije pobjednice avgustovskih izbora proruski Demokratski front, Demokrate i URA, smatraju da imaju stabilnu većinu i žele da Lekić sastavi novu Vladu, koja bi vodila Crnu Goru do izbora 2024. godine.

Opozicija na čelu sa Đukanovićem izlazu vidi u vanrednim parlamentarnim izborima.