Pravosnažno osuđeni za 'bludne radnje nad maloljetnicom' predaje u sarajevskoj osnovnoj školi

Samir Alihodžić radi kao nastavnik tjelesnog odgoja u sarajevskoj osnovnoj školi "Grbavica 1", iako je pravnosnažno osuđen na godinu dana zatvora.

"S. A. je proglašen krivim za počinjeno djelo bludne radnje", navodi se u odgovoru Općinskog suda Sarajevo za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Član Krivičnog zakonu entiteta Federacija BiH, po kojem je osuđen Alihodžić, navodi da će osoba koja "učini samo bludnu radnju prema djetetu ili maloljetniku, biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina".

"Optuženom je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zvanja i dužnosti nastavnika tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trajanju od jedne godine, računajući od dana pravomoćnosti presude", ističe Općinski sud Sarajevo.

U Zakonu o osnovnom obrazovanju i odgoju Kantona Sarajevo (KS) se navodi da je "osnovna škola obavezna donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa svim osobama kojima je izrečena pravosnažna presuda zbog počinjenog krivičnog djela za koje je predviđena kazna veća od tri mjeseca".

O raskidu ugovora je škola dužna obavijestiti nadležno ministarstvo.

U Vijeću roditelja ove škole kažu za RSE kako ova osnovna škola nije prekidala radni odnos sa Alihodžićem u vrijeme trajanja sudskog postupka, kao ni poslije pravosnažne presude.

Uprava škole "nema saznanja"

U Osnovnoj školi "Grbavica 1" su potvrdili za RSE da je Samir Alihodžić zaposlenik ove ustanove, ali nisu željeli komentarisati radno-pravni status, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka.

U dopisu koji potpisuje Uprava škole, kažu da "nemaju saznanja da je gospodin Alihodžić počinio bilo kakvo krivično djelo na štetu bilo kojeg od učenika, koje bi predstavljalo osnov za prestanak radnog odnosa".

Objašnjavaju i da "ne postoji pravni osnov, a niti presuda ili mjera, koja bi gospodina Alihodžića u ovom momentu ograničavala ili onemogućavala da radi kao nastavnik ili predstavljala osnov za prekid radnog ugovora".

Dodaju da škola nema saznanja ni o negodovanju bilo kojeg roditelja zbog radnog angažmana Alihodžića.

Uprava ove škole se, kako navode u odgovoru za RSE, poziva na Zakon, smjernice i odluke nadležnih institucija, ne precizirajući na koje propise misli.

Zbog Alihodžićevog povratka na posao, nakon isteka sudske zabrane, Vijeće roditelja škole će u ponedjeljak, 19. decembra održati sastanak sa rukovodstvom ove ustanove.

Roditelji se nadaju brzom rješenju slučaja

"Mi smo to tek sinoć (15. decembar) saznali", kaže majka jednog od učenika za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispred škole u kojoj je Alihodžić nastavnik.

Druga sagovornica RSE, koja se, također, nije željela predstaviti, navodi da je zbog Alihodžićevog povratka "prigovarala upravi škole".

Otac, čije dijete pohađa ovu školu, kaže kako bi se cijeli slučaj trebao riješiti tokom dana.

"Žalosno je da uopšte o tome raspravljamo. To bi trebalo da se odmah zna, da taj čovjek ne može više raditi ni u jedno školi doživotno", dodaje on.

Pedagogica škole, Daniela Božinović, rekla je kako nije ovlaštena da daje izjave, te da je direktor "na sastanku van škole".

Vijeće roditelja traži očitovanje škole

Dalibor Tanić, predsjednik Vijeća roditelja Osnovne škole "Grbavica 1" ističe za RSE kako je vijest da se bivši nastavnik tjelesnog odgoja vratio na radno mjesto, saznao 15. decembra navečer.

Nakon toga su tražili očitovanje škole, ali im nisu dali konkretan odgovor na koji način će riješiti nastalu situaciju.

"Ja sam predstavnik roditelja u školi 'Grbavica 1' od 2017. godine. Ovo je slučaj koji se bukvalno od te godine vuče. I svake nove školske godine u septembru, kada novi učenici prelaze od učiteljice kod nastavnika, uvek roditelji šestih razreda postavljaju jedno te isto pitanje- Da li će taj nastavnik predavati njhovoj djeci? Naročito pitaju roditelji učenica", kaže Tanić za RSE.

Prema njegovim riječima, prošle godine je prvostepena presuda potvrđena, te da je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju vrlo jasan.

"Mi pokušavamo da pre svega nastupamo vrlo smireno, trezveno i sa konkretnim stvarima i činjenicama. Emocije roditelja su jasno izražene, jer su naša deca u pitanju. Međutim, isto tako se pozivamo i na zakon koji je jasan.

Ako zakon propisuje da takva osoba ne može biti uposlenik bilo koje javne ustanove, onda se to jednostavno mora ispoštovati, a naročito kad govorimo o školi gdje su naša djeca.

Što se stava škole tiče, mislim da ćemo u ponedeljak imati konkretniji odgovor", navodi on.

Bez oglašavanja iz nadležnog ministarstva

Ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo (KS) Naida Hota- Muminović nije odgovorila na upit RSE može li i šta će nadležno ministarstvo obrazovanja nešto preduzeti u vezi cijelog slučaja.

Niko se nije javljao ni na telefon u Inspektoratu prosvjetne inspekcije, kao ni na dežurni telefon Kantonalne uprave za inspekcije poslove.

U Bosni i Hercegovini, entitet Republika Srpska usvojio je Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece još 2018. godine.

Time je omogućeno sastavljanje Registra pravomoćno osuđenih pedofila, a pravo uvida u Registar ima policija, sudovi i tužilaštva.

U Federaciji BiH krajem jula usvojen je Nacrt zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima. Nakon toga, potrebno je da bude predložen u Parlament FBiH u formi Prijedloga.

Kakve su kazne predviđene krivičnim zakonima?

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH za snimanje pornografskog sadržaja djeteta ili maloljetnika osoba može biti kažnjena kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Kada su u pitanju bludne radnje prema djetetu ili maloljetniku kazne su od šest mjeseci do pet godina.

Onaj koji pred djetetom ili maloljetnikom čini radnje "zadovoljavanju vlastite ili tuđe pohote", ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrši takve radnje, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

U Krivičnom zakonu RS iskorištavanje djece i maloljetnih osoba za pornografiju kažnjava se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Posjedovanje, distribucija i slične radnje u vezi s dječijom pornografijom kažnjivo je zatvorom do tri godine.

Ko izvrši obljubu sa djetetom ili maloljetnim licem kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

Registar pedofila u bh. entitetu RS nije javan, a evidenciju o njima vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.