Bh. šef diplomatije u Zagrebu: 'Nije fer da Hrvatima biramo člana Predsjedništva'

Novi bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković očekuje da će do zajedničke sjednice dviju vlada u lipnju u Zagrebu biti dogovorena potencijalna rješenja za otvorena pitanja između dvije zemlje, a neka od njih biti i usvojena.

"Trebamo iskoristiti ovaj val dobre energije da u kraćem roku nego inače dođu na dnevni red teme od zajedničkog interesa", poručio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) nakon razgovora sa svojim domaćinom, hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Cjelovito rješenje izbornog zakonodavstva u BiH

"Ja nisam prvi koji je govorio u svjetlu činjenice da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva", izjavio je Konaković govoreći o reformama izbornog zakona u BiH. 

"Prije mene su to govorili i Haris Silajdžić i Bakir Izetbegović (nekadašnji članovi Predsjedništva BiH) i Fahrudin Radončić (bivši ministar sigurnosti u BiH) i reis Kavazović. Interesantno je da je taj moj stav izazvao puno polemike u javnosti, a i danas će vjerovatno", kazao je Konaković.

Podsjetimo, hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH bira se u entitetu Federacija BiH. Polemike o tom pitanju tiču se tvrdnji da je aktuelni član Predsjedništva Željko Komšić izabran većinski glasovima Bošnjaka. 

Konaković podvlači da postoje i barem podjednako važne presude međunarodnih sudova koje upozoravaju na "diskriminaciju u izbornom procesu kakvu Europa ne poznaje", dodao je.

"Potrebno je cjelovito rješenje kako bismo riješili pitanje etničke zastupljenosti na pravi način, ali i pitanje rješavanja tog diskriminacijskog procesa koji velikom broju ljudi uopće ne dozvoljava kandidiranje", sugerira Konaković koji je u prvoj službenoj posjeti Hrvatskoj.

On je kazao kako zagovara poziciju koju je ranije iznio sarajevski ustavni stručnjak Kasim Trnka da je u BiH potrebno naći mjeru između etničkog i građanskog.

Neki prijedlozi za rješenja već do lipnja

Razgovaralo se o južnoj interkonekciji kojom bi se plin od LNG terminala na Krku doveo do Bosne i Hercegovine(BiH), o izgradnji Jadransko-jonske auto ceste, ali i o temama o kojima - kako je kazao – "nemamo potpunu saglasnost".

Odlagalište nisko i srednje radioaktionog otpada na Trgovskoj gori nedaleko granice sa BiH, pitanje imovine i potencijalni aerodrom kod Trebinja, pobrojao je Konaković, a prva prilika za njihovo rješavanje je zajednička sjednica dviju vlada u lipnju u Zagrebu.

"Plan nam je da do te sjednice već neka potencijalna rješenja za ove probleme o kojima govorimo dugi niz godina iznesemo na stol i eventualno neka od njih i usvojimo. Naravno, tu je riječ i o ratificiranju granica između Hrvatske i BiH, kao jednoj temi koja nas dugo čeka", naglasio je.

Prema ranijem sporazumu između hrvatskog plinskog operatera Plinacroa i BH Gasa dogovoreno je da se izgradi odvojak s Jonsko–jadranskog plinovoda prema BiH na području Imotskog, odnosno Posušja, čime bi ova zemlja imala diverzificiranu opskrbu plinom.

Bosna i Hercegovina se sada opskrbljuje plinom isključivo preko plinovoda Turski tok, koji je projekt ruskog Gazproma.

Novo Vijeće ministara je partner Hrvatskoj

Grlić Radman je kazao kako je Hrvatska u novoizabranom Vijeću ministara BiH našla sugovornika.

"U novom Vijeću ministara BiH, čiji je ministar Konaković član, vidimo proeuropskog partnera s kojim možemo jačati suradnju u svim bilateralnim odnosima, multilateralnim forumima, kao i na području europskih integragracija kojih je Hrvatska iskreni zagovaratelj", poručio je hrvatski ministar.

"Naši su gospodarski odnosi u uzlaznoj putanji, čemu svjedoči četiri milijarde eura robne razmjene. Tu je i prekogranična suradnja i korištenje europskih fondova", dodao je Grlić Radman.

Susreti s Plenkovićem i Milanovićem

Konakovića su primili i hrvatski premijer Andrej Plenković i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Prema priopćenju iz ureda premijera, Plenković je pozitivnim ocijenio brzo formiranje novog Vijeća ministara u BiH, a razgovaralo se i o pripremi održavanja zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u lipnju ove godine u Zagrebu.

Plenković je potvrdio i čvrstu potporu Hrvatske daljnjem europskom putu BiH nakon dobivanja statusa kandidata za članstvo te istaknuo važnost reformskih koraka u nastupajućem razdoblju.

Naglasivši važnost dijaloga i poštivanja pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, Plenković je izrazio nadu da će se sadašnji pozitivni iskoraci iskoristiti za nastavak pregovora političkih aktera u BiH o izbornoj reformi, stoji u priopćenju iz njegovog ureda.

Prema priopćenju iz Milanovićevog ureda, "na sastanku se razgovaralo o bilateralnim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i o euroatlantskim integracijama i perspektivi ulaska BiH u Europsku uniju".

Predsjednik Milanović ponovio je svoju potporu europskim ambicijama BiH.

Isto tako, predsjednik Milanović je u razgovoru istaknuo važnost provođenja Daytonskog sporazuma s posebnim naglaskom na potrebu da se osigura legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda BiH u svim tijelima vlasti.

Razgovaralo se i o situaciji u jugoistočnoj Europi te o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, navodi se u priopćenju.

Tijekom dvodnevnog posjeta Hrvatskoj Konaković će posjetiti i Veleposlanstvo i Kulturno-informativni centar Veleposlanstva BiH u Hrvatskoj i suresti se sa predstavnicima bh dijaspore.